Srijeda, 15 Svibanj 2013 13:56

Bazga za bubrege, prehladu, reumu...

Napisao 

Naši stari su govorili: «Kad prođeš mimo bazge, skini šešir!» Ta uzrečica pokazuje koliko se nekad cijenila ova ljekovita biljka nježnih, velikih bijeložutih cvjetova, od koje se kuhao čaj, pekmez i vino, te kojom su se liječili bubrezi, prehlada, reuma, mokraćni mjehur...

Ne postoji druga biljka, osim možda kamilice, koja je toliko u uporabi u narodnoj medicini kao što je bazga. Čak je među arheološkim ostacima iz kamenog doba u Švicarskoj te iz brončanog doba u Italiji pronađeno sjeme i grančice bazge. To dokazuje da su ljudi već u prethistoriji koristili ljekovita svojstva ove biljke.

Sambucus vulgaris ili sambucus nigra samo su dva od nekoliko latinskih naziva za bazgu, ali u našem jeziku nazivi su još brojniji – zovu je apta i baz, baza ili bazag, pa onda bazgovina i bezeg, bozgovina, crna bazga, crna zova, crni bazag, črni bezeg, obzovina i zova ­zovika. 

Bazga raste kao grm ili kao drvo, a visoka je između 3 i 10 metara. Kora je na donjem dijelu stabla svijetlosmeđa, a prema gore sivobijela, pomalo izbra­zdana i bradavičasto točkasta. Drvo okružuje srž koja je plutasta, bijela i veoma lagana. Listovi stoje postrance, nepravilno su perasti, s jajolikim, dugim, zašiljenim, tamnozelenim i po rubu pilasto nazubljenim listićima. 

Cvjetovi su bijeli i žućkastobijeli, sa­stavljeni u plosnati cvat. Iz cvjetova rastu isprva zelene, a potom smeđecrvene i, konačno, sjajnocrne, male i sočne bobe. Cvjetovi bazge imaju snažan miris, koji se ublaži u suhom stanju. Okus cvje­tova je pomalo gorak. Listovi, mladi izboji, kora, a djelo­mično i korijen, mirišu neugodno.

 

Sušenje

U proljeće, u travnju i svibnju, sabiru se mladi izboji i mladi listovi. U vrijeme cvatnje, ali samo po sunčanom vremenu, sabiru se cvjetovi, unutarnji dio kore korijena sabire se od veljače do kraja studenoga, a kora s grana i stabla, kojoj je sastrugan unutarnji dio, od veljače do ožujka i od listopada do studenoga. U rujnu se sabiru dobro sazrele bobe. 

Kod sabiranja cvjetova uzimaju se čitavi cvatovi te se suše na suncu ili na sjenovitu mjestu. Tako osušeni cvjetovi mogu se i oruniti na rešetu kako bi se odstranile cvjetne peteljke i dobio prvorazredno raširen cvijet. Cvjetovi koji nisu sabrani po sunčanom i suhom vremenu ­brzo posmeđe, pa čak i pocrne, te nisu za upotrebu.

Ako se plodovi suše, i njih treba sabirati tako da se uzme čitav cvat. Nakon sušenja, najčešće na umjetnoj toplini, plodovi se orune na rešetu i pročiste od peteljaka. Ako se sabiru plodovi bez peteljke, bobe će se međusobno zgnječiti, slijepiti i vrlo lako upljesniviti.

 

Oprez

Kuhani sok od boba je pravi osvježavajući napitak. Ali nemojte jesti svježe sirove bobe, pogotovu ako su dozrele, niti svježi sok od boba, jer mogu izazvati mučninu, povraćanje i proljev. Nakon uzimanja svježih sirovih boba može lako doći i do groznice. Neispravno je shvaćanje pučke medicine da se sirove bobe bazge mogu u raznim receptima koristiti umjesto grožđa, a na to posebno trebaju paziti osobe osjetljiva želuca.

Bazga često raste na sunčanim šumskim krčevinama, na rubovima šuma ili u svijetlim šumama. Susreće se i u blizini naselja, ali nemojte je brati uz ceste i naseljena mjesta jer može biti zagađena.

 

Ljekovito djelovanje

 

Izlučivanje mokraće

Listovi bazge, iako znatno manje nego cvjetovi, podražajno djeluju na rad znojnih žlijezda, te pospješuju izlu­čivanje mokraće. Zbog toga se čaj od listova bazge preporučuje kod manjkavog izlučivanja mokraće, izazvanog poremećenim radom bubrega, kao i za izlučivanje nakupljene tekućine u tijelu. Čaj od listova bazge pomaže kod liječenja šećerne bolesti, te čisti i poboljšava krv.

Prehlada

Bazga pobuđuje rad znojnih žlijezda, pa se čaj od cvjetova bazge pije kod prehlada koje se mogu najbrže otkloniti jakim znojenjem. Čaj pomaže i kod bronhitisa, kašlja, gripe, hripavca, početne upale pluća, tuberkuloze, jake hunjavice, ali i kod ospica, šarlaha, teškog disanja i astme, te kod svih reumatičnih oboljenja jer se znojenjem izlučuju tvari koje su izazvale bolest.

Bubrezi, reuma...

Kora stabla i grana, i to naročito ostrugani srednji zeleni dio kore, kao i korijen bazge, sadrže smolu koja potiče otvaranje stolice i izlučivanje mokraće, ali samo ako se uzme umjerena količina. Treba uzeti samo jednu manju čajnu žlicu za jednu šalicu, te piti u gutljajima, ali najviše dvije male šalice dnevno, u razmacima. Veće količine uzrokuju povra­ćanje, jak proljev, upalu želuca i crijeva, pa čak i upalu bubrega.

Ovaj čaj pomaže kod bolesti bubrega, mjehura, vodene bolesti, edema, reume mišića i zglobova, te kod tvrde stolice, začepljenja i zatvora crijeva uz povra­ćanje.

Upala pluća

Zrele bobe pomažu kod upale pluća i tuberkuloze, upale živaca, vodene bolesti i smetnja u optoku krvi. Kako nije preporučljivo uzimanje svježih zrelih boba, treba ih lagano prokuhati.

Kostobolja, neuralgija

Terapija sokom od boba, koji se uzima hladan ili topao, i to samo dvaput dnevno po 30 g, znatno pospješuje ozdravljenje neuralgija, išijasa i kostobolje. Sok od boba bazge vrlo uspješno liječi neuralgiju ličnog živca.

 

Savjeti

- Korijen bazge, kuhan u vinu, pomaže kod vodene bolesti. Slabunjave osobe uzimaju ga u malim količinama.

- Zdrobljeni i svježe sabrani listovi bazge, lagano prokuhani u toliko mlijeka koliko je potrebno da tučenjem nastane gusta kaša, koriste se kao oblozi za liječenje opeklina i hemoroida koji krvare.

- Svježe ubrani listovi i mladi izdanci bazge, poprženi na svinjskoj masti, dobro zgnječeni i protisnuti kroz sito, daju mast protiv bolova kod uloga.

- Od mladih sušenih izdanaka i listova pripremi se prah te se obilno izmiješa s mesnom ili mliječnom juhom. To pomaže kod zatvorenih crijeva.

- Slabašna djeca trebaju piti čaj koji se sastoji od jednakih dije­lova listova bazge i oraha. Za jednu šalicu čaja uzima se jedna čajna žlica te mješavine.

- Pekmez od bazge uklanja nervozne srčane smetnje, a uzmete li ga uvečer, olakšat će vam san. To je izvrsno sredstvo za pražnjenje crijeva, a pomaže i kod neuralgije, išijasa i krstobolje

- Mlaki čisti čaj od cvjetova bazge, ukapan u uho, liječi bolove u uhu, a topao u ustima ublažuje zubobolju.

- Cijeli cvatovi, očišćeni od ušiju, urone se u tijesto za palačinke i peku tako da plivaju u masti. Ovo je u proljeće vrlo zdravo jelo, koje među ostalim pospješuje stolicu. ­

- Steriliziran sok od boba bazge, ili bazgovo vino, pomiješano sa sokom od trnina i kuhano lagano sa šećerom, cimetom i klinčićima, daje izvrsno kuhano vino koje se ne može dovoljno nahvaliti i preporučiti kod svih vrsta pre­hlade: hunjavice, kašlja, gripe i bronhitisa.

- Zrele bobe kuhane u vodi i protisnute kroz sito, kuhane s jabučnim ploškama i malo zaslađene, pospješuju stolicu i čiste krv. Mogu se jesti tople i hladne.

 

Vino

U pripremi bazgova vina plodovi i sok ne smiju doći u dodir s limenim ili drugim metalnim posudama ili predmetima. To šteti boji vina, a prije svega, kvari mu okus. Zbog toga u neoštećeni lonac s caklinom treba uliti 7 litara svježe vode, dodati 2 kg šećera i kratko prokuhati mješavinu.

Nakon toga se tekućina hladi dok ne bude mlaka. U tu se šećernu vodu zatim uspu 3 l pažljivo orunjenih zrelih boba bazge i sve se ponovo zagrije dok gotovo ne zavri. Mješavina se ne smije kuhati! Pokrije se, ohladi, i potom doda 2 dkg sitno smrvljenog kvasca.

Sve se dobro promiješa i nalije u jednu ili dvije velike staklene posude koje se začepe, a kroz probušeni čep stavi se cijev za vrenje. Ova cijev će odvoditi ugljični dioksid i spriječiti prodiranje štet­nih octenih bakterija. Čep i uvedena cijev za vrenje moraju staklenu po­sudu dobro zatvarati, a zbog si­gurnosti mogu se još zaliti toplim parafinom.

Da bi se spriječilo ulaženje kukaca za vrijeme vrenja, cijev za vrenje treba odozgo povezati komadi­ćem tanke tkanine, najbolje gaze. U koljenu cijevi za vrenje mora uvijek biti vode da bi se spriječilo prodiranje vodenih bakterija. Ako snažno izbijanje ugljičnog dioksida dovede do istjecanja vode iz cijevi, treba je uvijek nanovo doliti.

Vrenje je u početku burno a kasnije sve slabije. Što se proces vrenja odvija brže, to je sigurnije da će bazgovo vino dobro uspjeti. Vrenje se najbolje obavlja u prostoriji s temperaturom od oko 20 stupnjeva. U hladnom podrumu vrenje teče presporo, a može i posve prestati, a onda se ­umjesto bazgova vina dobiva - bazgov ocat! Ni previsoke temperature nisu prikladne za ispravno vrenje, jer također postoji opasnost da nastane ocat umjesto vina.

U prvih 8 do 10 dana vrenje teče prilično burno, a nakon daljnjih 8 do 10 tje­dana, što je glavno vrenje, sadržaj staklene posude postaje bistar. Sad je vri­jeme da se vino oslobodi taloga koji je nastao vrenjem, pa vino treba vrlo pažljivo pretočiti u čiste boce. Boce treba spremiti u hladnu prostoriju, naj­bolje u podrum, dobro začepljene i položene. Bazgovo vino, kao i svako drugo vino, duljim ležanjem postaje još jače i, ako je ispravno pripremljeno i sprem­ljeno, može se držati godinama.

Ukoliko su bobe bile naročito slatke i izdašne, dobiveni talog može se prilikom pretakanja na isti način opet pripremiti s nešto više šećera (3,5 do 4 kg). Tako se dobiva znatno lakše bazgovo vino, koje nakon pretakanja u boce treba prvo trošiti, jer nije prikladno za dulje čuvanje. Važno je još spomenuti da se dodavanjem previše šećera (kod prvog vrenja), takozvanim nadoslađi­vanjem, događa novi proces vrenja, pa se

dobiva takozvani »bazgov liker«. Ali takav sladak napitak nije više ljekovit, a može vam se od njega pokvariti želudac.

Bazgovo vino je sredstvo za jačanje, naročito nakon tjelesne ili duševne prenapregnutosti. Ono blago regulira stolicu, čisti krv, umiruje trbušne grčeve, potiče tek i otklanja smetnje u optoku krvi. Toplo kuhano vino pomaže kod gripe, bronhitisa, pa čak i upale pluća.

 

 

Pročitano 5330 puta

Ostali članci: ljekovito bilje