Petak, 22 Studeni 2013 06:59

Nepoznata i zdrava mrkva

Napisao 

U većini europskih zemalja mrkva se jede pomiješana s ostalim namirnicama, najčešće previše kuhana ili prerađena. Kad bi čovjek svaki dan jeo sirovu ili vrlo malo kuhanu mrkvu, njegov bi organizam dobio većinu potrebnih vitamina, minerala, bjelančevina...

Mrkva nije ljekovita biljka nego ljekoviti korijen, a u našim su se krajevima za nju sačuvali narodni nazivi koji se sve manje koriste. To su, primjerice, koren, merlen, ptičnjak, sramnik, stidak i žuta repa. Njezin je latinski naziv "DAUCUS CAROTA L."

Mrkvu su poznavali i uzgajali germanski narodi, a njezin staronjemački naziv je "morha". Slavni vladar Karlo Veliki preporučio je svojim podanicima da uzgajaju mrkvu, a kasnije se ona u srednjem vijeku proširila po svim većim europskim zemljama.

Divlji oblik mrkve ima vretenast, bijel i žilav korijen iz kojeg izbija gruba i dlakava do 1 metar visoka i razgranjena stabljika. Listovi su dvostruko perasti, a listići uski i prstasto rascijepljeni. Cvjetovi su bijeli i u sredini imaju većinom crno-crveni cvjetić. Plodovi su grubo dlakavi.

Dugim uzgojem i križanjem iz divlje rastućeg oblika nastala je mesnata i sočna mrkva. Kod uzgojene mrkve u sredini cvata nedostaje crno-crveni cvjetić. Kad se spriječi cvjetanje vrtne mrkve, dobije se jak i sočan korijen.

Divlja mrkva raste na livadama, oranicama i po međama, a vrtna mrkva najbolje uspijeva na dobro gnojenom, svježem i rahlom zemljištu i na sunčanom položaju.

 

Ljekovita

Ljekoviti dio biljke je korijen vrtnih oblika mrkve (Radix Dauci), a vadi se od sredine kolovoza do sredine listopada. U pučkoj medicini sabire se katkada i sjeme divlje rastuće mrkve i to u jesen.

U mrkva ima mnogo karotina (iz kojega nastaje vitamin A), te vitamina E i H (kojim se sprečava stvaranje sala i prijevremeno ispadanje kose). Osim toga, u mrkvi ima vitamina B-l, B-2 i

B-6, zatim raznih kiselina, eteričnog ulje, pektina, celuloze, bjelančevina, škroba...

Mrkva je jedno od najboljih sredstava za sprečavanje procesa truljenja u crijevima, ona i u najosjetljivijem želucu i crijevima brzo uspostavlja normalno funkcioniranje, pogotovo kod bolesti želuca i crijeva male djece.

Ako dojenče ne napreduje, daje mu se umjesto mlijeka kaša od mrkve. Takvom se ishranom pospješuje tjelesni razvoj, djeca dobivaju svježi izgled, povećava im se tjelesna težina i jača otpornost prema infekcijama.

Kod djece obilno hranjene mrkvom, može se na očima, nosu, obrazu i ušima pojaviti žućkasta boja koju se može zamijeniti žuticom. To žutilo uzrokuje žuta boja, sadržana u karotinu, ta je pojava potpuno neopasna a nestaje čim se prestane s ishranom mrkvom.

Giht i reuma
Kod gihta i reume treba jesti više mrkve, odnosno, reumatičari i oni koji boluju od gihta, kao dnevni obrok mogu popiti 2 šalice soka. Svježi sok mrkve mora se odmah potrošiti, jer nije prikladan za spremanje ukoliko se odmah nakon tiještenja ne sterilizira.

Šećerna bolest
Redovito uzimanje soka od mrkve kod šećernih bolesnika potiće izlučivanje šećera.

Rane
Kod rana koje ne mogu zacijeliti stavlja se na ranu svježe narezana mrkva i to s odrezanom stranom prema rani. Na rane (pogotovo od opekotina) kapa se svježi sok mrkve ili se mrkva samelje u kašu, te se ta kaša polaže na rane. Oblog od kaše treba svaki sat obnavljati.

 

sok mrkva

Za djecu
Sok od mrkve je izvanredno sredstvo protiv povećanja krajnika kod djece. Ako se svježi sok mrkve pije u gutljajima, on odstranjuje gliste kod djece i sprečava stvaranje polipa.

Terapija za rak
Prema vjerovanju nekih travara, bolesnici od raka trebali bi se (čak i u posljednjem stupnju bolesti) podvrgnu terapiji s mrkvom i neko vrijeme isključivo uzimati svježi sok mrkve. Tijekom dana treba popiti u gutljajima 1 do 1 i 1/2 litru soka mrkve.

Bolesna koža
Terapija sa sokom mrkve preporučuje se i kod bolesti kože, jer mrkva čisti krv i odvodi otrovne tvari iz tijela.

Za jačanje
Stariji ljudi mogu za jačanje piti tijekom dana u gutljajima napitak od pola šalice soka mrkve pomiješan sa pola šalice mlijeka. To piće osvježava, jača pamćenje i lako se probavlja.

Mokraća
Sok od mrkve pomaže kod izlučivanja mokraće, a u narodnoj medicini koristi se i kao sredstvo za čišćenje krvi.

Stolica
Sirova mrkva ili sirovi sok od mrkve pospješuje stolicu.

Gliste
Iako je to gotovo iskorijenjena bolest, treba znati da sirova mrkva brzo odstranjuje crijevne gliste ako se nekoliko dana jedu 2 do 3 sirove mrkve.

Želudac i crijeva
Izriba se 500 g oguljene mrkve i gusto ukuha sa 200 g vode, nakon čega se dobivena kaša procijedi kroz sito i pomiješa sa litrom guste mesne (govedske) juhe. To je vrlo lako probavljiva hrana koja se daje osobama s bolesnim želucem i crijevima.

Žgaravica
Četvrt litre soka mrkve kod mnogih ljudi može odmah ublažiti žgaravicu, što je djelotvornije od kemijske sode bikarbone.

Dijeta, bubrezi...
Dijeta s mrkvom pomaže protiv debljanja i smanjuje otekline nastale kod bolesti bubrega.

 

Oslo-doručak

U razvijenim zemljama mrkva se odavno koristi u zdravoj prehrani, posebno kod djece. Tako je u Norveškoj osmišljen poseban doručak za školsku djecu koji je u literaturi postao poznat kao "Oslo-doručak", prema norveškom glavnom gradu Oslu.

Tijekom noći namakale bi se zobene pahuljice u obranom ili punom mlijeku. Ujutro bi se sitno naribala mrkva i pomiješala se sa zobenim pahuljicama. Kaša bi se lagano zagrijala, a djeca bi je jela prije početka nastave, zaslađenu šećerom ili medom.

Ovim biološki vrijednim doručkom naglo se popravlja zdravstveno stanje djece, koja žive u nepovoljnim klimatskim uvjetima (duga zima, malo sunca...) i jednolično se hrane (riba i kruh), primjetno se poboljšava uspjeh u učenju, a utvrđeno je da pri redovitom uzimanju "Oslo-doručka" nema pojave umora nakon nekoliko sati nastave.

Pročitano 4408 puta

Srodni sadržaj (po oznakama)

Ostali članci: ljekovito bilje