Nedjelja, 24 Ožujak 2013 15:30

Bez kisika: umor, slabost, bol...

Napisao 

Umorni ste i slabi, bole vas mišići, srce vam ubrzano kuca, slabo pamtite i teško se koncentrirate, hladno vam je…? Mislite da ste bolesni, ali možda je uzrok vaših tegoba nedostatak kisika! Srećom, to se može ispraviti. No ako zanemarite simptome nedostatka kisika, oni mogu prerasti u opasnije bolesti koje je teško liječiti.

Najčešći simptomi manjka kisika su umor, slabost, bolovi u mišićima, lupanje srca, osjećaj hladnoće, slabljenje pamćenja i koncentracije, bljedilo i vrtoglavica. Tome se mogu pribrojiti probavne tegobe, te smanjeno iskorištavanje vitamina i minerala.

Naravno, sve se to ne događa u isto vrijeme. No većina spomenutih simptoma nedostatka kisika povezana je i s kroničnim infekcijama, srčanim bolestima, bolestima dišnih putova, depresijom… Tako se manjak kisika pojavljuje kao ključan čimbenik čovjekovog zdravlja i vitalnosti.

Kisik je neophodan za odvijanje svih staničnih funkcija, za popravak ozljeđenih tkiva, metabolizam i osiguranje energije, obranu od bakterija, virusa…

Posebna je važnost kisika u zacjeljivanju rana i obnavljanju vitalnih funkcija organizma. Sve to daje kisiku poseban status u održanju zdravlja, liječenju  bolesti, zacjeljivanju rana i ispravljanju posljedica starenja.

 

Što je kisik?

Iako smo svi o tome učili u školi, većina nas zaboravila je što je to kisik? On je plinoviti element bez boje i mirisa, prisutan u vodi, a čini 1/5 zraka. U obliku silicijevog oksida glavni je sastojak zemlje, stijena i pješčanika, dakle svega što nas okružuje u prirodi.

Postotak kisika u zraku inače je oko 20%, ali u zagađenom okolišu u kojem mi živimo taj postotak se jako smanjuje. Posredno, to se odražava i na tlak kisika u našem organizmu. Dakle priče o zagađenom okolišu koji djeluje na čovjeka nisu samo propagandne poruke ekologa, to je stvarna prijetnja čovjekovu zdravlju.  

Prosječno je postotak kisika u organizmu čovjeka između 3 do 4 %. Tijekom  bolesti i starenja tkivo, u prvom redu koža, treba više kisika zbog poremećaja metabolizma i narušenog sustava kapilara. Smanjeni dotok kisika ograničava mogućnost obnavljanja kože, povećava nagomilavanje štetnih tvari, ubrzava starenje i propadanje kože.

Manjak kisika podiže nivo kiselosti u organizmu. I ova tvrdnja mnogima ništa ne znači, no ona ima stručno objašnjenje. Gubitkom kisikovih iona akumuliraju se pozitivni vodikovi ioni koji zakiseljuju tjelesne tekućine, osobito krv.

Popratna pojava degenerativnih i tumorskih bolesti je pad tlaka kisika u venskoj cirkulaciji. Zbog čega je to saznanje važno? Zato jer je u mnogim najnovijim istraživanjima dokazano da terapija kisikom daje dobre rezultate u liječenju mnogih akutnih i kroničnih bolesti. Primjerice, povećan dotok kisika u tumore obnavlja mikrocirkulaciju i utječe na sprečavanje rasta tumorskih stanica.

 

Energija, metabolizam

Budući da nas je evolucija stvorila kao aerobne organizme, postali smo ovisni o kisiku kao katalizatoru i izvoru energije za sve stanične funkcije, uključujući metabolizam, funkcioniranje imunološkog sustava, popravak oštećenja u organizmu…

Kisik ima važnu ulogu u metabolizmu čovjeka. Najvažnija je prijenos elektrona, tako zvana oksidaza, sustav koji je odgovoran za otprilike 90 % od ukupne potrošnje kisika. Druga uloga kisika je u mnogim oksidativnim reakcijama. Kisik je također potreban za zacjeljivanje rana i izgradnju epiderme.

Budući da je širenje kisika kroz tkiva u organizmu ograničeno, potrebna je zadovoljavajuća mreža kapilara za njegov transport. No kod ozljeda se uslijed oštećenja kapilara pojavljuje smanjena opskrbljenost kisikom, tako zvana hipoksija. Tkivo u tom slučaju počinje oslobađati hormonalne medijatore koji potiču stanice na diobu čime se stvaraju nove kapilare.

 

Obrana od bolesti

Kod brojnih bolesti (dijabetes, ateroskleroza…) ali i uslijed prirodnog starenja, smanjena je mogućnost stvaranja novih kapilara te postoji stalna opasnost od propadanja tkiva uslijed hipoksije, smanjenog nivoa kisika u tkivu.

Normalna koža je prva linija obrane protiv bakterija, virusa i drugih mikroorganizma. Za to su prvenstveno odgovorne tako zvane migrirajuće PMN stanice, koje otkrivaju, prepoznaju i uništavaju mikroorganizme.

Stanice ubijaju mikroorganizme pomoću kisikovih radikala, superoksida, vodikovog peroksida, jednoatomskog kisika i drugih. Dokazano je da efikasnost takvih stanica u ubijanju bakterija direktno ovisi o prisustvu kisika u tkivu.

 


 

Savjeti

Moguće je na razne načine povećati prisustvo kisika u čovjekovom organizmu i tako pospješiti njegove pozitivne efekte na zdravlje i izgled. Ovo su neki savjeti:

1. Svježi zrak u svim prostorima u kojima boravite sigurno će povećati razinu kisika u vašem tijelu.

2. Poboljšanjem tehnike disanja punih udahom, koristeći  abdomen (trbuh) također će povećati razinu kisika u tijelu.

3. Vježbanjem i fizičkom aktivnosti podižemo rad srca i povećavamo kapacitet izmjene plinova u plućima

4. Veličinu i učestalost obroka treba pravilno rasporediti jer velike količine hrane zahtijevaju dodatne količine kisika za metabolizam.

5. Uzimanje antioksidansa s hranom omogućujemo tijelu da bolje koristi kisik za procese u kojima je on neophodan.

6. Izbjegavajte sve vrste zagađivača iz okoline, bilo u hrani ili u zraku, jer to utječe na količinu kisika u organizmu

Pročitano 12271 puta

Ostali članci: bolesti