Četvrtak, 12 Ožujak 2015 08:12

Napadaj panike: Pripazite na disanje i brojite ljude oko sebe

Napisao 

"Poludjet ću", "Dobit ću srčani udar" ili "Osramotit ću se" neke su od crnih pomisli koje se pojavljuju uz panični napadaj - a prvi korak samopomoći je skretanje misli.

 

Iznenada se počnete tresti, preznojavati, srce vam ubrzano lupa, ostajete bez zraka kao da vas je netko šakom jako udario u želudac te vam se čini da propadate i da ćete poludjeti, onesvijestiti se ili umrijeti odmah na mjestu? To su tek neki od najčešćih simptoma paničnog napadaja, iznenadnog i intenzivnog osjećaja straha i snažne tjeskobe, koji obično ne traje dulje od nekoliko minuta i uglavnom nije opasan, ali može biti vrlo zastrašujuć te bitno narušiti kvalitetu života. 

Panični napadaji su relativno česti, odnosno pretpostavlja se kako je oko 22 posto ljudi imalo neki oblik paničnog napadaja, odnosno svaka četvrta, peta osoba, kaže psihologinja dr. Nataša Jokić Begić s katedre za kliničku psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 

- Važno je reći da kod većine ljudi panični napadaj dođe i prođe ne ostavljajući nikakve posljedice. Samo manji broj ljudi će razviti tzv. panični poremećaj. Pretpostavlja se da u populaciji ima jedan, dva posto ljudi koji imaju zadovoljene kriterije za ovaj poremećaj. A moja iskustva pokazuju da ljudi sve češće traže pomoć zbog ovih smetnji, sve su svjesniji kako nije sramotno potražiti pomoć od stručnjaka za mentalno zdravlje - kaže naša sugovornica. Panični napadaji često se pojavljuju bez vidljivog razloga, no može ga izazvati i specifična situacija ili mjesto. Tako, npr., ljudi koji pate od agorafobije ili straha od otvorenog prostora mogu doživjeti napadaj panike ako se nađu izvan kuće, silovana osoba može doživjeti napadaj panike ako se približi mjestu gdje je doživjela silovanje i slično. Ponekad se napadaji mogu ponavljati na nekome mjestu - na primjer u automobilu - a da to nema veze sa strahom od automobila. U pravilu, okidač paničnog napadaja je stres, odnosno situacije koje “prerastu” naše mogućnosti da se nosimo sa stresom. 

Može se pojaviti odmah, u tijeku stresne situacije, ali i naknadno, pa često nije lako osvijestiti uzroke napadaja. No manje je važno što je uzrok, daleko je važnije razumjeti mehanizme javljanja i održavanja paničnog napadaja te načine samopomoći kako napadaji ne bi prerasli u poremećaj, kaže naša sugovornica. Kod panike se radi o pretjeranoj reakciji tijela koja se pojavljuje iznenada i bez jasnog povoda, a očituje se kroz užurban rad srca, kratki dah, osjećaj snažne napetosti i straha. Doživljaj je to opasnosti i užasa koji se pojavio “iz čista mira”. Sasvim je logično tada pretpostaviti da je riječ o tjelesnoj ili psihičkoj opasnosti, pa stoga ljudi koji to proživljavaju često pomisle: “Dobit ću srčani udar” ili “Poludjet ću” ili “Pred svima ću se osramotiti”. Ništa od toga se neće dogoditi, međutim, osjećaj je kao da hoće. Uskoro se ljudi počinju bojati tog osjećaja i tada govorimo o paničnom poremećaju, pojašnjava psihologinja. 

- Vrlo je važno osobi koja pati od paničnog napadaja objasniti da se strahovi sigurno neće obistiniti i da će osjećaj proći za nekoliko minuta te da nikako ne treba izbjegavati situacije u kojima se napadaj javlja, nego se suočavati s njima. Kada to uspije, vrlo brzo će iščeznuti i panične smetnje - tvrdi dr. Nataša Jokić Begić.

dr. Nataša Jokić Begić

Napadaj panike je strah od straha

Panični poremećaj nešto je češći u žena, kod osoba koje žive u situaciji povišenog stresa i napetosti, emocionalno osjetljivijih i onih koji imaju izraženu jednu osobinu ličnosti koja se zove anksiozna osjetljivost. Riječ je o sklonosti ka opažanju osobnih tjelesnih i psihičkih stanja te razvijanju straha od istih, kaže dr. Jokić Begić. 

- Ako mi srce lupa brže nego inače, a ne znam razlog, pojavit će se strah da je riječ o nečem opasnom. Ili ako se ne mogu sjetiti imena prijatelja, pojavit će se strah da će izgubiti razum. Taj strah od straha je glavni rizični čimbenik pojave panika - pojašnjava.

Ne dopustite da vas strah paralizira, samo se krećite

Ovaj poremećaj nije opasan, on je samo strašan. Ako se pojavi, samo mirno dišite, pokušajte skrenuti pozornost i umirujte se tvrdnjom da je riječ o normalnoj reakciji tijela koja će brzo proći, kaže Jokić Begić.

- Tijekom napadaja najbolje se kretati, a ne sjesti ili leći jer je napadaj panike zapravo mobilizirajuće stanje tijela koje se priprema na borbu ili bijeg. Golemu količinu energije koju tijelo stvara treba na neki način osloboditi te je, stoga, kretanje prirodan način - dodaje. 

"Ovo će brzo proći" najbolja je utjeha

Ako ste pokraj osobe koja je doživjela napad, nemojte racionalizirati i govoriti joj: “Smiri se, nije ti ništa”. Ne omalovažavajte strah koji osjeća. Bolje je reći: “Ovo će brzo proći” te pokušati skrenuti pozornost na nešto iz okoline ili na temu koja će je zaokupiti. Govorite mirno i sigurno te nastojte ne izazivati dodatnu paniku. 

Semafor zdravlja

Tehnika samopomoći papirnatom vrećicom

Kad vas uhvati napadaj, počinjete disati ubrzano i kratko, što pojačava simptome, zato duboko udahnite i stavite papirnatu vrećicu preko nosa i usta pa počnite disati u nju. Nastojte regulirati dužinu udisaja i izdisaja. Kako udišete izdahnuti zrak iz vrećice, ugljični dioksid se apsorbira u krvi i smanjuje simptome napadaja.

Tehnika 2

Kad vas uhvati panika, sporo i duboko udahnite te zadržite dah brojeći do četiri. Osjetit ćete preskakanje srca, no ono će se za nekoliko sekundi smiriti. Tada izdahnite brojeći do četiri pa ponavljajte uz brojenje dok se ne smirite.

Olakšanje stiže i uz tehniku brojenja od 100 prema nuli

Kad osjetite napadaj, brojite unatrag od 100 što brže možete i ponavljajte brojenje.

Skrenite misli uz omiljenu pjesmu, pjevajte ili plešite

Pomoći će i umivanje hladnom vodom, glasno pjevanje omiljene pjesme ili plesanje. možete i upaliti TV i potražiti nešto smiješno - smijte se naglas i osjećat ćete se bolje.

Izvor: 24sata

Pročitano 1634 puta

Ostali članci: bolesti