Srijeda, 17 Travanj 2013 12:09

Nepotrebni sinusi

Napisao 

Kao što kaže naslov, sinusi su doista tek beskorisni dio preostao nakon evolucije čovjekove lubanje, nemaju nikakvu svrhu i donose nam velike probleme. Pročitajte ovdje kako se neugodne upale sinusa mogu liječiti, te možemo li ih i spriječiti.

Kako izgledaju problemi sa sinusima najbolje pokazuje ovaj slučaj bolesnice koju je godinama mučio isti problem za koji nije znala uzrok:

"Svakodnevno, nekad više - nekad manje, cijedi mi se sluz iz nosa 'iza', u grlo. Kažem 'iza' jer se sluz cijedi u predjelu gdje ga ne mogu ispuhati kroz nos, dakle posve izvan moje kontrole. Ujutro, pri pranju zubi, sva ta nakupljena količina sluzi često me tjera na povraćanje.

Antibiotici nisu bili nikada od neke pomoći. To mi se događa posljednjih 5 godina, svakih par mjeseci. Kad god se prehladim, osjećam 'knedlu' u grlu, nekad više, nekad manje izraženu, nešto što ne mogu progutati niti izbaciti, a osjećaj je jako neugodan, kao da mi netko drži prst pritisnut na ždrijelo..."

Opis simptoma i medicinski nalazi ove pacijentice pokazuju da se kod nje radi o tipičnim problemima povezanim s kroničnom upalom sinusa. Uporni iscjedak iz nosa prema ždrijelu uzrokovan je postojanjem kroničnog upalnog žarišta u sinusima.

 

Nezgodne šupljine

Sinusi su doslovce "nepotrebne" šupljine u kosti. Oni su uzgredni produkt jakog razvoja lubanje u inteligentnih bića.  Kako se lubanja evolucijski povećavala, zbog razvoja mozga, tako su između razmaknutih slojeva kostiju nastajale pukotine ispunjene zrakom - sinusi. U njih je urastala sluznica nosa i obložila njihove koštane stjenke.

Pri jednoj od najčešćih bolesti čovjeka, pri hunjavici, sekret iz nosne šupljine, kroz male otvore koji je vežu sa sinusima, lako uđe u njih. Ako tamo zaostane zbog začepljenja tih otvora, razvijaju se u sekretu zarazne klice i dođe do akutne upale sinusa. Ona se ili izliječi, ili postane gnojna, ili s vremenom prijeđe u kroničnu upalu. Jednako su česte u nosnoj šupljini, s prijelazom u sinuse, i alergijske promjene.

 

Akutni i kronični

Sinusitis nastaje najčešće širenjem infekcije iz nosa (akutnog rinitisa), zbog neke upale u nosnoj šupljini ili prenošenjem infekcije s korijena zuba kroz dno sinusa. Neki ljudi i kod obične prehlade uzrokovane virusima dobivaju upalu sinusa. Specifične virusne upale oštećuju sluznicu i tako stvaraju izvanredne uvjete za bakterijsku infekciju. To nam kazuje da je potrebno već na samom početku, kod nastanka akutnog virusnog rinitisa početi liječenje.

Bitno je znati da se akutna upala rješava uobičajenom terapijom, a samo u iznimnim slučajevima dolazi u obzir kirurška intervencija. Ako bolesnik pri toj upali nema izražene simptome, ne javlja se liječniku i ne provodi odgovarajuću terapiju, razvija se kronični sinusitis. Nije moguće točno ustanoviti čestinu kroničnog sinusitisa jer se dosta bolesnika zbog odsutnosti ili slabije izraženih tegoba ne javljaju liječniku ili jednostavno odustaju od liječenja, dok drugi idu od jednog do drugog liječnika tražeći najpovoljniju terapiju. Kronični sinusitis se rijetko može izliječiti uobičajenom terapijom, pa treba učiniti manji ili veći kirurški zahvat.

 

Kako se javlja?

Akutne upale tzv. ličnih sinusa mogu nastati od kronične upale zuba u gornjoj čeljusti. Iz granuloma korijena zuba ili iz upaljenih dijelova oko zubala infekcija se može direktno proširiti na šupljinu sinusa. Infekcija se često širi i limfnim putovima. Vađenje bolesnog zuba može završiti sa sinusitisom i to onda kad zub pukne, pa se u želji da se odstrani, korijen utisne u sinus.

Akutni sinusitis često se javlja kod dojenčadi i školske djece. Među pacijentima se vjeruje da plivanje, a naročito ronjenje čisti nos i liječi upalu sinusa, no upravo je suprotno, naime, ulaženje vode u nosnu šupljinu kod plivanja i kod ronjenja stvara mehanički podražaj koji često dovodi do upale sinusa.

Voda ne mora ni biti zaražena bakterijama, no ako sadrži dezinfekcijsko sredstvo (kao što je slučaj s bazenskom vodom) akutni sinusitis nastane zbog kemijskog oštećenja sluznice nosa i sinusa, a kasnije može doći do bakterijske superinfekcije. 

Kod ozlijeda sinusa gdje nema prijeloma može doći do izljeva krvi u sinusijalnu šupljinu, što je česta pojava kod saobraćajnih nesreća, gdje osoba koja nije bila vezana glavom udara u volan ili prednje staklo. Najčešće strada čeoni sinus.

 

Kako se dijagnosticira?

Dijagnozu upala i alergija obično je lako postaviti: bolovi, pritisak, curi iz nosa, kadšto temperatura. Liječnik može optičkim instrumentom u nosnoj šupljini vidjeti da li iz otvora između zahvaćenog sinusa i nosne šupljine curi vodenast ili gnojni iscjedak. Zato je tek kadšto, za lakšu procjenu razvoja bolesti ili pri nejasnoj dijagnozi, potrebna rendgenska snimka, možda češće u djece koja ne znaju odrediti gdje ih točno boli.

I pri upali, i pri alergiji, u sinusima dolazi do oticanja sluznice i do stvaranja sekreta, zato sam rendgenolog u pravilu ne može odrediti uzrok koji je izazvao oboljenje sinusa. To će najbolje procijeniti pacijentov liječnik, koji poznaje stanje bolesti i simptome te vidi rendgensku snimku.

 

Pripremila: Ana B.

 

Uzroci

Slabost organizma nakon virusne bolesti, slaba ishrana, loši životni uvjeti (vlažan stan), te prirođena slabost obrambenog sustava imaju određenu ulogu u nastanku sinusitisa. Boravak u zatvorenom prostoru kao što su jaslice, vrtići, škole i predavaonice gdje se u jednom prostoru nalazi veći broj ljudi s većom mogućnošću širenja kapljične infekcije i nastanak sinusitisa. Atmosferska zagađenja također dovode do pojave sinusitisa.

Ne pogoduju nastanku sinusitisa samo loši životni uvjeti, nego i visoki standard. Tu su centralno grijanje zimi i rashladni uređaji ljeti koji smanjuju količinu vodene pare u zraku. Suhi zrak oštećuje sluznicu nosa i sinusa, te stvara uvjete za nastanak akutne upale.

Industrijske sredine su legla mnogih bolesti, pa tako i kronične bolesti dišnog sustava. U atmosferi se zbog raznih zagađivača nalazi mnogo vrsta štetnih materijala koji do danas još nisu temeljito ispitani. Među ostalim, dobro je poznat sumporni dioksid čija je koncentracija u zraku znatno veća u zimskim mjesecima.

 

 

Koliko traju?

Liječnici dijele ovu bolest prema vremenu trajanja na:

- akutni sinusitis koji traje kraće od 3 tjedna;

- kronični, koji obično traje najmanje 3 do 8 tjedana, a može se nastaviti tijekom više mjeseci ili čak godina;

- recidivirajući sinusitis (nekoliko akutnih napadaja tijekom godine)

Akutni sinusitis najčešće nastaje kao posljedica prehlade ili alergije, koje stvaraju preduvjete za nastanak infekcije. Najčešće je uzrokovan bakterijama ili virusima, mnogo rjeđe gljivicama.

Kronični sinusitis može se razviti kao posljedica često ponavljanih akutnih upala sinusa, pogotovo ako nisu propisno liječene. Bakterijski uzročnici ipak se često razlikuju od onih koji uzrokuju akutni sinusitis. 

 

 

Liječenje

Nakon dijagnosticiranja sinusitisa i utvrđivanja uzročnika infekcije, liječnik će predložiti način liječenja. Akutni sinusitis uglavnom se liječi lijekovima koji olakšavaju simptome, smanjuju upalu i liječe infekciju. To su:

- Kapi za nos - smanjuju otečenost sluznice i osjećaj začepljenosti, olakšavaju disanje na nos;

- Antibiotici za liječenje bakterijske infekcije;

- Sredstva za smanjenje bolova.

Pomoć navedenoj terapiji može biti uzimanje veće količine tekućine i inhalacije koje bolesnici mogu primijeniti sami kod kuće. Katkada, kada je riječ o tek blagom sinusitisu, te metode, uz korištenje kapi za nos, mogu biti dovoljne.

Važno je napomenuti da se kapi za nos ne koriste više od nekoliko dana jer njihova duža primjena može imati suprotan učinak.

 

 

Sprečavanje

Iako nije uvijek moguće spriječiti nastanak akutnog sinusitisa, kao što je nemoguće izbjeći svaku prehladu ili bakterijsku infekciju, moguće je određenim, pravodobnim postupcima smanjiti težinu i ponavljanje upala te spriječiti nastanak kroničnog oštećenja sluznice, odnosno razvoj kroničnoga sinusitisa. Ovo su neke mogućnosti:

- Ovlaživači zraka mogu donijeti olakšanje, posebno ako je sobni zrak u vašemu domu ugrijan centralnim grijanjem.

- Klima uređaji pomažu osiguravanju podjednake temperature.

- Filteri koji se nalaze u uređajima za grijanje ili hlađenje zraka te u klima-uređajima pomažu odstranjivanju alergena iz zraka.

- Izbjegavajte dim cigareta i zadimljene prostorije.

- Izbjegavajte sve tvari za koje ste primijetili da kod vas izazivaju curenje nosa, peckanje očiju ili nadražujući kašalj, a bilo bi dobro da o tome obavijestite svog liječnika.

- Ako imate neku alergijsku bolest, potrebno ju je primjereno liječiti.

- Izbjegavajte učestalo konzumiranje alkoholnih pića.

- Klor u bazenima može iritirati sluznicu nosa i sinusa te se kupanje u bazenu ne preporučuje osobama sklonim sinusitisu.

- Vrlo je važno što ranije započeti pravilno liječenje prehlade, gripe i svake druge infekcije dišnog sustava. Osobama s povećanim rizikom (starije osobe, djeca, kronični bolesnici) preporučuje se cijepljenje protiv gripe koje se provodi svake godine u jesen. Cijepljenje protiv pneumokoknih bolesti pruža dulju zaštitu i ponovno cijepljenje se preporučuje svakih pet godina. Osobe koje nemaju slezenu odmah trebaju cjepivo protiv pneumokoka.

- Pravilna prehrana koja uključuje što više voća i povrća povećava otpornost organizma.

 

 

Pročitano 7836 puta

Ostali članci: bolesti