Petak, 26 Rujan 2014 08:22

Protruzije i prolapsi međukralježničnih diskova, mehanički uzrokovana križobolja... Nado centar

Napisao 

Protruzije i prolapsi međukralježničnih diskova
Međukralježnični diskovi esencijalni su element čovjekovog sustava za kretanje, čineći kralježnicu elastičnom i pokretnom. Međutim, događa se da središnji dio diska degenerira. Naposlijetku, diskovni prsten izlazi van trupa kralješka, pritiščući korijen živca leđne moždine što dovodi do ponavljajućih bolova u križima, a kasnije do poremećaja osjeta i klijenuti mišića. U Nado centru takvu vrstu tegoba uspješno tretiramo neoperativnom dekompresijskom terapijom kralješnice.

Mehanički uzrokovana križobolja i/ili lumbosichialgia


SIMPTOMI
Lumboischialgia ( išijas )-snažna , oštar  bol u donjem dijelu leđa koji se širi prema nozi kroz glutealnu regiju, ponekad sve do prstiju   Antalgični položaj tijela -  trup se spontano i bez voljne kontrole osobe savija u stranu i prema naprijed da bi se smanjio pritisak na korijen n. ischiadicus-a. Trnci , slabost , slabija kontrola pokreta noge , slabiji oslonac na nogu. Paressis n.peroneus -moguća je i pareza stopala (padnuto
stopalo)-slabost mišića potkoljenice , te otežana i/ili ograničena funkcija stopala.
UZROK
Najčešće nepravilno i neprimjereno podizanje tereta ,  rotacija trupa udružena sa savijanjem ili ispravljanjem trupa.  Degenerativne promjene kralješaka i diskova (degenerativna bolest diska , okoštavanja kralješnice).
CILJEVI TERAPIJE
Tretirati uzrok problema , tj oštećen diska i iritaciju korijena n. ischiadicus-a.  Smanjiti i/ili ukloniti bolove u križima i nozi , te ukloniti eventualne neurološke simptome ( trnci u nozi , promjene  osjeta , slabost potkoljenice i stopala ). Poboljšanje funkcije lumbalne kralješnice , a  time funkcije cijelog sustava za kretanje.  Smanjenja pritisak unutar kralješnice i saniranje oštećenog diska između dva kralješka , kao i samih kralješaka. Smanjenje i/ili uklanjanja mehaničke i druge iritacije korijena spinalnog živac te poslijedično  smanjenje  i/ili u potpuno     uklanjanje simptoma lumboischialgie (išijasa )
 
TERAPIJA
Neoperativna dekompresijska  terapija kralježnice (DTK)- istezanje lumbalne kralješnice. Mirovanje u rasteretnom Viliamsovom položaju: ležeći položaj na leđima sa podignutim nogama na povišenju ili ležeći na boku sa savijenim nogama i jastukom između. Elektroterapija,
terapija Infracrvenim svjetlom, manualna terapija prema potrebi.
UČINKOVITOST
Ovisi o pravovremenoj intervencija. Akutna faza -4-6 tj. – provođenje neoperativne DTK  što ranije nakon nastanka ozlijede- preduvjet za brži i kvalitetniji oporavaki dugoročno bolje zdrvstveno stanje. Subakutna i kronična faza – 1-2 mj  i više od nastanka ozlijede- kasnijim početkom DTK terapije povećava se vjerojatnost za duži  oporavak , tj veći broj terapija.
USPIJEŠNOST
80% i više  pacijenata tretiranih sa neoperativnom dekompresijskom terapijom kralješnice postigne izlječenje  ili olakšanje tegoba .    Samo u 10-ak % slučajeva DTK ne može pomoći jer je povreda takove prirode ( npr. sekvestrirani (odlomljeni) disk) da se zaista mora na operativni zahvat.
 
PREDRASUDE
NETOČNO – tvrdnje nekih medicinskih krugova da istezanje  kralješnice, kod svježe ( akutne ) povrede diska između kralješaka , može uzrokovati pogoršanje ozlijede. TOČNO- kao i svaki lijek , tako i istezanje kralješnice , ako je pravilno dozirano i odmjereno primijenjeno može  samo koristiti pacijentu.
PRIMJENA NEOPERATIVNE DTK POSLIJE OPERACIJE KRALJEŠNICE: poslije operativnog zahvata kod 30-40 % pacijenata
zaostanu određene tegobe , onda više nema smisla raditi  DTK jer se pokazalo da to daje slabe rezultate.  Dakle DTK ima smisla samo prije operativnog zahvata ili odmah poslije operativnog zahvata ,  što se još ne primjenjuje u Hrvatskom zdravstvu.

Križobolja ili lumbalni bolni sindrom
 
Prije nego što krenemo u problematiku vezanu uz križobolju, podsjetit ćemo se anatomije kralježnice radi lakšeg razumjevanja. Kralježnica je građena od kralježaka i međukralježničkih ploča (diskova). Čine ju 33-34 kralješka: 7 vratnih, 12 prsnih, 5 slabinskih, 5 krstačnih i od 4 do 5 trtičnih. U prsnom dijelu na svaki se kralježak sa strane prihvaćaju rebra. Ispod slabinskog dijela kralježnice nalazi se tzv. krstačna kost koja je klinasto usađena između zdjeličnih kostiju i prenosi težinu tijela na noge.
 
Krstačni kralješci srašćuju i čine krstačnu kost kao i trtični koji srašćivanjem čine trtičnu kost. Kralježnica  čini osovinu čovjekova trupa i izvanredno je gibljiva “dok je zdrava”. Svaka kretnja kralježnicom zapravo je zbroj pojedinih manjih pokreta između dvaju susjednih kralježaka, a omogućuju ih strukture koje se nalaze u tom međuprostoru. Međukralježnički disk sastoji se od dvaju dijelova, vanjskoga vezivno-hrskavičnog prstena i unutrašnjega središnjeg dijela, jezgre. Jezgru čini žućkasta želatinasta masa koja sadrži mnogo tekućine. Okruglasta je, elastična i djeluje kao “kuglični ležaj” koji omogućuje kretnje među susjednim kralješcima, a ujedno služi kaoamortizer koji ublažava sva opterećenja na kralježnici. Oko nje je vezivni prsten koji je veoma čvrst jer mu se niti ukrižuju i urastaju u kost  trupova susjednih kralježaka i tako sprečavaju da jezgra pri naglim pokretima ili opterećenju isklizne sa svoga mjesta. Gledano u cijelosti disk je vrlo elastičan pa dopušta pokrete između kralježaka idjeluje na ublažavanje pritisaka. Veličina i debljina diskova različita je u različitim dijelovima kralježnice. U donjem, slabinskom dijelu, diskovi su veći i deblji nego  u ostalim dijelovima. Što postajemo stariji, diskovi sadrže manje vode, postaju ravniji, niži, manje elastični i manje otporni pa je to jedan od razloga što stariji ljudi s godinama postaju niži te  češće pate od križobolje i sindroma vratne kralježnice. Disk je još pojačan okolnim ligamentima i vezivnim tkivom. Iza trupova kralježaka nalazi se kralježnični kanal gdje je smještena kralježnična moždina, zaštićena čvrstom ovojnicom. Iz kralježnične moždine izlazemotorički živci koji prenose osjet iz kože, mišića i drugih tkiva u mozak.

 

prof.dr.sc. Gojko Buljat 1

prof.dr.sc Gojko Buljat

Nado Centar

0800 222 333

Pročitano 2793 puta

Ostali članci: bolesti