Četvrtak, 26 Rujan 2013 18:23

Što je Alzheimerova bolest?

Napisao 

Iako je prošlo sto godina otkako je njemački psihijatar i neurolog dr. Alois Alzheimer po prvi puta opisano bolesnicu čija je bolest kasnije ponijela njegovo ime, Alzheimerova bolest (AB) i dan danas nesmanjeno plijeni pažnju kako stručnjaka tako i laika, jer i nadalje predstavlja enigmu suvremene medicine.

Stoljeće kasnije AB i ostali oblici demencije pogađaju 24 milijuna ljudi u svijetu. Međutim, najviše zabrinjava činjenica što ta brojka vrlo brzo raste. Prema podacima objavljenim 2005. godine, u eminentnom medicinskom časopisu «Lancet», u skoroj budućnosti, prvenstveno zbog produljenja ljudskog vijeka, slijedi nam neminovna epidemija demencije, pa se tako slikovito govori o pojavi jednog novog slučaja demencije u Svijetu svakih sedam sekundi. Najnovije znanstvene procjene govore da bi do 2020. godine u Svijetu moglo biti 43 milijuna oboljelih, do 2040. godine čak 81 milijun oboljelih, a do 2050. godine preko 115 milijuna oboljelih od demencije.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj danas ima oko 80.000 oboljelih od demencije i da će ta brojka dakako rasti, kao i drugdje. Spomenuta brojka temelji se na činjenici da je hrvatska populacija jedna od najstarijih u Europi i izračunu da ova bolest zahvaća 10% osoba starijih od 65 godina, a prema podatcima (od 04.12.2006. godine) u Hrvatskoj je tada bilo 806.070 osoba starijih od 65 godina s pravom na zdravstvenu zaštitu.

AB je prvenstveno bolest mozga, ona svojim napredovanjem dovodi do demencije, a što znači do gubitka pamćenja, poremećaja mišljenja, te promjena u ponašanju i osobnosti bolesnika. Demenciju uzrokuje najčešće AB (u više od 60% slučajeva), a zatim slijede vaskularna demencija, bolest Lewyjevih tjelešaca, frontotemporalna demencija i još mnogi drugi (ali znatno rjeđi) uzroci. Iako se AB može (rijetko) javiti i kod mladih ljudi, ona je tipična bolest starije populacije, pa se tako znatno češće javlja nakon 65. godine života uz naznaku da njena pojavnost bitno raste s porastom životne dobi pojedinca. Tako se navodi da više od 5% opće populacije u dobi od 65 godina boluje od AB, dok u dobi od 90 godina ta brojka prelazi i 50%.

U suvremenom svijetu, zbog boljih ekonomskih uvjeta, višeg standarda, bolje prehrane, iskorjenjivanja mnogih infektivnih bolesti, smanjenja novorođenačke smrtnosti i brojnih drugih razloga životni vijek stanovništva se svugdje znatno produljio. No s tim u vezi, svugdje je i porastao broj oboljelih od demencije. AB i druge demencije utječu prvenstveno na kvalitetu života oboljelih, ne toliko na duljinu njihovog života, te stoga već sada predstavljaju prvorazredni javno-zdravstveni problem. Naime, neposredni troškovi njege oboljelih od AB u suvremenom svijetu prelaze zajedničke troškove oboljelih od srčanih bolesti, raka i moždanog udara.

Strukture vlasti u mnogim zemljama, uključujući i Hrvatsku, nisu dovoljno svjesne nadolazeće epidemije demencije u skoroj budućnosti, pa bi im se moglo desiti da potpuno nespremne dočekaju ovu pošast 21. stoljeća. Potrebno je znatno veće ulaganje svjetske zajednice u temeljno istraživanje AB, radi pronalaska adekvatnog liječenja, no isto tako je potrebno pripremiti postojeće zdravstvene i socijalne sustave za osiguranje kvalitetne skrbi za svakog bolesnika. Unatoč brojnim novim spoznajama o AB još uvijek nije rasvijetljen uzrok nastanka AB, nije nam poznata adekvatna prevencija ove bolesti, a postojeće liječenje još uvijek je samo simptomatsko, tj. djeluje na usporavanje simptoma bolesti i odgodu težih faza bolesti.

Ipak se svi slažu da je ove lijekove (antidementive) potrebno primijeniti u ranoj fazi bolesti, jer će tada najbolje djelovati. Sada se u Svijetu rabi pet lijekova za AB, i to u različitim oblicima, a od toga su u Hrvatskoj registrirana tri (donepezil, rivastigmin i memantin), no do sada su se premalo koristili, jer se ne nalaze na tzv. pozitivnoj listi HZZO-a tj. mora ih se kupovati. Postoje naznake da će se to u najskorijoj budućnosti promijeniti i da će (konačno) i hrvatski bolesnici koji boluju od AB moči dobiti ove lijekove (makar i djelomično) na teret zdravstvenog osiguranja - to je nešto za što se zalaže Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest, a isto bi predstavljao značajan korak u poboljšanju kvalitete života ovih bolesnika. Predsjednik HUAB-a Rano prepoznavanje Alzheimerove bolesti važno je kako za bolesnika i njegovu obitelj, tako i njegovu radnu sredinu. Najveći broj ljudi ne može procijeniti u kojem trenutku njihova ''''zaboravnost'''' postaje ozbiljan zdravstveni problem. Nedovoljna obrazovanost o ovoj bolesti zato može biti uzrokom prekasnom odlasku liječniku – dijagnosticiranju Alzheimerove bolesti u poodmakloj fazi – čime se gube mogućnosti pružanja pravovremene i najkvalitetnije pomoći. 

Dr. N. Mimica, predsjednik udruge za AB

 

Pročitano 4531 puta

Ostali članci: bolesti