Ponedjeljak, 06 Svibanj 2013 11:27

Što je metabolički sindrom?

Napisao 

Posljednja istraživanja pokazuju da 47 milijuna Amerikanaca boluje od metaboličkog sindroma, pa se može govoriti da se radi o epidemiji. Kako to nije bolest nego skup raznih poremećaja, mnogi ljudi uopće ne znaju što je to metabolički sindrom.

Metabolički sindrom nije neka nova i nepoznata bolest, jednostavno rečeno, to je pojava kad se kod neke osobe u isto vrijeme ustanovi prevelika težina, visoki kolesterol, krvni tlak i šećer. Sve to može povećati rizik za srčane bolesti i dijabetes, i na kraju uzrokovati preranu smrt.

Stručno rečeno, metabolički sindrom imaju osobe s obimom struka više od 102 cm za muškarce i više od 88 cm za žene, poremećaj iskorištavanja glukoze u stanicama, povećanu koncentracija triglicerida u krvi i povišen krvni tlak.

Inače, već godinama se zna da su osobe s debljinom gornjeg dijela tijela ("muški" oblik pretilosti) izrazito ugrožene od srčanog i moždanog udara, a u posljednje vrijeme je brojnim istraživanjima dokazano da je tome uzrok metabolički sindrom.

 

Epidemija

Debljina, povišeni krvni tlak i problemi sa šećerom toliko su rasprostranjeni u razvijenom svijetu da neki govore kako se radi o epidemiji koja se nezaustavno širi, a malo tko na nju uopće obraća pažnju. Istraživanja u Americi pokazuju da jedna četvrtina stanovnika ima metabolički sindroma, a Mađari su službeno objavili da kod njih 36% svih odraslih stanovnika ima ovaj sindrom!

Istraživanja u Hrvatskoj pokazuju da preveliku težinu ima oko 50% muškaraca i 35% žena, a većina od njih ima i ostale simptome koji čine metabolički sindrom. Sve to pokazuje da nam   predstoje epidemija debljine i epidemija metaboličkog sindroma. Kod liječenja ovog sindroma problem je što se treba koristiti najbolja metoda ili lijek za svaki od ovih simptoma, a to znači da se pojedinačno liječi 5 ili više poremećaja. 

 

Liječenje

U svakoj terapiji liječnik će vam preporučiti najvažniji lijek za ovu bolest – prvo smanjite tjelesnu težinu. Jer to vrlo brzo dovodi do sniženja krvnog tlaka i postupno do sniženja šećera i triglicerida. Dokazano je da gubitak težine od oko 7 kilograma smanjuje zgrušavanje krvi, a time i učestalost smrtonosnog srčanog i moždanog udara za 20%.

Kao što se suvišni kilogrami nisu nakupili naglo, tako ne treba očekivati ni njihov brzi gubitak. Najbolji je gubitak oko 2 kg mjesečno (1/2 kg tjedno), jer kod ove bolesti nisu potrebne oštre dijete.

No problem je održati smanjenu težinu, a to zahtijeva promjenu životnih navika. Treba znati da se tijekom dana hrana troši, a ona koja se pojede navečer završi u vašem salu. Treba izbjegavati sokove, sirupe, alkohol, colu i tonik, jer ovi napitci povećavaju unos kalorija, a ponekad mogu povećati i osjećaj gladi. Kruh od integralnog brašna ili crni (nikako bijeli ni kukuruzni), trebalo bi jesti samo za doručak.

Iako smanjeni unos kalorija može smanjiti tjelesnu težinu kod najvećeg broja osoba koje imaju metabolički sindrom, ipak je najbolje dijetu kombinirati s fizičkom aktivnošću, čime se može postići i dostatno povišenje zaštitnog HDL kolesterola. Održavanje umjerenog programa fizičke aktivnosti može pomoći da se jednom postignuta tjelesna težina i održi.

 

Vježbanje

Nije svejedno kako i koliko se vježba. Treba barem 3 puta tjedno najmanje pola sata neprekidne vježbati, brzo hodati, trčati, plivati, voziti bicikl ili skijati. Tako zvani eksplozivni sportovi, u kojima se aktivnost odvija samo povremeno, primjerice dizanje utega, tenis, rekreativni nogomet s 11 igrača gdje se često stoji, nisu učinkoviti.

Kod starijih osoba i onih bez kondicije, fizičku aktivnost treba postupno povećavati. Osobe koje nikada nisu bile fizički aktivne, ne mogu odmah početi s 30 minuta stalne fizičke aktivnosti, nego će započeti s 10-15 minuta i zatim postupno povećavati svaki put po pet minuta.

Da se ne biste preopteretili, za vrijeme vježbanja trebate mjeriti pulsa na ruci ili arteriji na vratu, a broj otkucaja srca ne smije prijeći brojku od 170 minus vaše godine. Primjerice, ako ste stari 60 godina, broj otkucaja srca prilikom vježbanja ne smije prijeći 110 u minuti (170-60=110). Za vrijeme vježbanja ne biste smjeli teško i ubrzano disati.

Ovo su bili savjeti za samopomoć, no metabolički sindrom je previše teška bolest, zapravo skup teških bolesti, da biste o njemu sami brinuli. Ako imate sve simptome koje smo u članku spomenuli, odmah počnite mršavjeti i vježbati, i potražite savjet liječnika.

J. Martinović

 

Ugroženi

Osobe koje spadaju u sve ili većinu ovih skupina, najčešće oboljevaju od metaboličkog sindroma:

- bolesnici sa šećernom bolešću tipa 2

- bolesnici s povišenim krvnim tlakom

- bolesnici s preširokim strukom

- bliski rođaci bolesnika sa šećernom bolešću tipa 2

- članovi obitelji mršavih bolesnika s hipertenzijom

- članovi obitelji bolesnika s povišenim vrijednostima triglicerida u krvi.

 

Moždani udar

Kako bi se ustanovile moguće posljedice metaboličkog sindroma, u Bostonu je na University School of Medicine provedeno istraživanje u kojem je sudjelovalo 1.881 osoba, a nitko od njih do tada nije imao dijabetes. Prosječna dob ispitanika je bila 59 godina.

Od njih je 27,6% muškaraca i 21,5% žena bolovalo od metaboličkog sindroma, jer su imali barem tri od nabrojenih uvjeta: visok krvni tlak, povišenu razinu glukoze u krvi natašte, povišene trigliceride, nizak HDL kolesterol i pretjeranu debljinu.

Sve ispitanike pratili su 10 godina i tada se pokazalo da je u tom razdoblju 5,6% muškaraca i 4,3% žena imalo je moždani udar ili neku sličnu tešku bolest. Otkriveno je da muškarci s metaboličkim sindromom imaju 78% veći rizik od moždanog udara, a žene s metaboličkim sindromom imaju više nego dvostruki rizik od moždanog udara u usporedbi s osobama bez metaboličkog sindroma.

 

 

Pročitano 3976 puta

Ostali članci: bolesti