Četvrtak, 13 Veljača 2014 17:06

Tajna vampira: porfirija

Napisao 

Većina ljudi vjeruje da su priče o vampirima i vukodlacima izmišljene i da takvi ljudi nikad nisu postojali. Ali kako to da ih ljudi stoljećima opisuju na potpuno isti način, upitali su se neki znanstvenici i njihov izgled usporedili s bolešću porfirijom.

Kao što su danas najpopularniji negativci u romanima mafijaši, prošlih nekoliko stoljeća to su bili vampiri i vukodlaci. O njima je napisano stotine knjiga i u svima su opisani na isti način: vampiri su blijedi, bez kapi krvi u licu, a vukodlaci imaju iznakaženo crveno lice obraslo dlakama! Jedni i drugi boje se svijetla i imaju izražene čeljusti.

Ako ih stoljećima opisuju na isti način, možda su takvi ljudi doista i postojali, zapitali su se neki znanstvenici. Naravno, oni ne vjeruju da su to bili vampiri i vukodlaci, već su pomislili kako su to bili obični ljudi s bolešću koja u srednjem vijeku nije bila poznata pa se nije mogla izliječiti.
Prvi je takvu teoriju osmislio David Dolphin koji je ustvrdio da bi vampiri iz narodnih priča mogle biti stvarne osobe koje su u ta davna vremena bolovale od "porfirije", jer njihov opis odgovara mnogim simptomima ove bolesti.
Ožiljci, dlake...
Primjerice, zaključio je da su osobe koje imaju porfiriju posebno osjetljive na svjetlo. Čak i najamnje izlaganje svjetlu može kod nekih od njih uzrokovati veliku nakaznosti, na koži lica mogu se javiti ožiljci, koža na rukama i licu može im otpasti, a usne i zubno meso su zbog toga napeti pa su im zubi jako istaknuti.

Kako bi izbjegli sunčevo svjetlo, osobe s teškim oblicima ove bolesti izlaze samo noću, baš kao Drakula i ostali vampiri. Kako su blijedi i anemični, očito je da im nedostaje krvi, pa se u neukom srednjem vijeku pretpostavili da je nadoknađuju pijenjem krvi drugih ljudi.
Porfirija može biti nasljedna bolest, ali se simptomi kod nekih ljudi ne javljaju čitav život. Ne ako takvi ljudi dožive nešto zastrašujuće (stres), simptomi se mogu iznenada pojaviti. Spomenuti znanstvenik Dolphin nagađa da je takva stresna situacija mogla biti navodni ugriz vampira, zapravo neke bliske osobe koja je već bolovala od iste bolesti. I napokon, češnjak sadrži neke sastojke koji pogoršavaju simptome porfirije pa ga bolesnici izbjegavaju. Bas kao i vampiri.
Iako im je uzrok sličan, porfirija nije jedna bolest nego najmanje osam bolesti, zapravo osam različitih skupina simptoma koje imaju bolesnici. A simptomi jedne od ovih bolesti doslovce su isti i odovaraju opisu vukodlaka iz srednjevjekovnih priča i narodnih predanja! Bolesnici su jako dlakavi, čak i po licu, imaju ožiljke, koža im je crvenkasa, lice i prsti su im kao u nakaze, a usne su stanjene pa im se vide očnjaci.
Kraljevska bolest
Kako su u praznovjernom srednjem vijeku i za manje stvari osuđivali ljude, moguće je da su one koji su imali ružne simptome porfirije prolašavali vampirima i vukodlacima jer nisu znali da se radi o neizlječivoj bolesti. Osim toga, bolesnika kod kojih se javljaju simptomi je vrlo malo, pa je to još više rasplamsalo sumnju neukih ljudi.
Obične siromahe koji su oboljeli prolašavali su vampirima, ali kod plemenitaša porfirija se skrivala. Danas se zna da su mnogi engleski kraljevi imali ovu bolest, primjerice Georg IV i njeova kčer Charlottem, škotska kraljica Marija, kraljica Viktorija... Potajno, ona zvala kraljevskom bolešću, a neuroloških simptoma koji se kod nekih oblika javljaju, vjerovalo se da članovi kraljevske obitelji boluju od psihijatrijske bolesti.
Kako bi potvrdili sumnje da se radilo o porfiriji, a ne o psihičkoj bolesti, godine 1997. znanstvenicima je dopušteno da otvore grob princeze Charlotte i uzmu uzorke njezinih kostiju radi DNA analize. Naime, u svojim pismima ona je opisivala simptome koji su je mučili: jake bolove u trbuhu, smanjenu pokretljivost, tamno crvenu mokraču i mjehure na licu. Analiza je pokazala da je ona doista bolovala od porfirije.


 

Što je porfirija
Naziv bolesti porfirija dolazi od grčke riječi "porphyrus", a označava žarko crvenkasto ljubičastu boju. Latinski i engleski naziv je porphyria.
To nije jedna bolest već skupina od najmanje osam različitih bolesti koje se znatno razlikuju, ovisno o tvari koje se nakupljaju u organizmu i izazivaju bolest. Zbog toga se liječenje i simptomi raznih vrsta porfirija razlikuju, a oni se najčešće pokazuju na živčanom sustavu i koži.
Prava dijagnoza se često teško postavlja jer simptomi nisu tipični. Uzrok bolesti je nedostatak određenih enzima, dijelova stanica čovjekova oranizma. Jednostavno rečeno, enzim je protein ili proteinski spoj koji potiče različite reakcije u organizmu, koje su potrebne da bi čovjek normalno funkcionirao. Ako stanice ne proizvedu potreban broj enzima, dolazi do poremećaja u organizmu i različitih simptoma na koži i u živčanom sustavu čovjeka,
Bolest može biti nasljedna, ali se može dobiti i tjekom života zbog nekih lijekova, kemikalija, hrane ili izlaganje suncu. Porfirija se nasljeđuju od jednog ili od oba roditelja. Za razliku od nekih druih nasljednih bolesti kod kojih sve osobe obolijevaju, pojava simptoma i težina bolesti kod porfirija je vrlo različita zbog djelovanja dodatnih faktora.
Rizik od teških poremećaja i smrti kod akutnih porfirija često je smanjen ako je bolesnik dobro informiran i sluša savjete liječnika. Usprkos liječenju, neki bolesnici imaju ponavljane napadaje, ali nalo pogoršanje bolesti i smrt nisu uobičajeni kod akutnih porfirija.


Najčešće vrste
Ima nekoliko vrsta bolesti, a ovo su najčešće:
. Akutna intermitentna porfirija (AIP)
Ovo je nasljedna bolest, ali većina osoba koja naslijedi gen za ovu bolest nikad nema problema. Simptomi se javlja nakon puberteta, obično u obliku napadaja koji se razviju tijekom nekoliko sati ili dana. Najčešći simptom je bol u trbuhu, a moguća je mučnina, povraćanje, zatvor stolice, bol u leđima, rukama i nogama, slabost mišića, zastoj mokraće, osjećaj lupanja srca, povišen tlak, zbunjenost, halucninacije i grčeviti napadaji. Na koži nema promjena. Dijagnoza se često ne postavlja odmah kad se jave simptomi jer je bolest rijetka, a simptomi nisu slični i mogu nalikovati raznim drugim bolestima.
. Porphyria Cutanea Tarda (PCT)
Ovo je najčešća vrsta porfirija, obično se dobije tjekom života, ali neki ljudi imaju nasljedne nedostatke koji mogu potaknuti njen razvoj. Simptomi su većinom na dijelovima kože izloženim suncu, a najčešće se na licu i rukama javljaju mjehuri. Može doći do pojačano rasta dlaka, a koža može postati deblja i potamniti. Od svih vrsta bolesti, ova se najbolje liječi.
. Eritropoetska porfirija (EPP) ili protoporfirija
Simptomi su oticanje, osjećaj pečenja, svrbež i crvenilo kože tijekom ili neposredno nakon izlaganja sunčevom svjetlu, makar i kroz prozorsko staklo. Simptomi obično slabe nakon 12-24 sata. Promjene na koži mou postati kronične, a počinju se javljati u djetinjstvu. Nekim bolesnicima se nakon alkoholnih pića, određenih lijekova za smirenje i antibiotika stanje pogoršava.

. Pseudoporfirija
Simptomi bolesti su mjehuri na koži, koža koja lako puca i pojava oziljaka na koži izloženoj sunčevom svjetlu. Bolest je najčešće uzrokovana lijekovima koji pojačavaju osjetljivost kože na svjetlo, ali i hormonskim kontracepcojskim sredstvima.

Pročitano 3727 puta

Ostali članci: bolesti