Subota, 07 Ožujak 2015 08:19

Zašto nas vrijeme izmara

Napisao 

Ako ne vjerujete da su promjene vremena opasne za čovjeka, to samo znači da ste dosad imali sreće. Jedna trećina mladih i više od polovice starijih ljudi pati od raznih težih poremećaja zbog utjecaja vremena. Svaki drugi bolesnik prilikom promjene vremena osjeća jače simptome bolesti. 

 

Meteoropatija nije bolest nego poremećaj, a ljudima koji se žale na promjenu vremena obično ne vjeruju jer se njihove tegobe javljaju u svako vrijeme i u svako godišnje doba. Nesporazum je u tome što meteoropati ne boluju samo zbog velike hladnoće ili topline, nego i zbog promjene tlaka zraka, a to se može dogoditi bilo kada i bilo gdje.

Jedan od najčešćih simptoma meteoropatije je glavobolja koja se javlja prije promjene vremena, nadolazećih ciklona ili anticiklona, a posebno često kod niskog tlaka zraka. Jednako često javljaju se i iznenadne promjene raspoloženja, razdražljivost i depresija zbog toga što ljudsko tijelo teško podnosi promjene tlaka, vlažnosti i temperature zraka. Što je čovjek stariji i bolesniji, to mu je teže.

Ovo su neke informacije koje biste trebali znati zbog sebe ili da biste bolje razumjeli meteoropate koji s vama žive i da biste im mogli pomoći: 

- Nemojte se sramiti priznati da vam smetaju promjene vremena jer od meteoropatije boluje oko 30 posto mladih i više od 50 posto starijih osoba. Znakovi meteoropatije su neugodni i jasni: jaka migrena i glavobolja, nadražaj dišnih putova, alergija i problemi s kožom, smetnje u cirkulaciji, bolni zglobovi, lupanje srca, teško disanje… Pojavljuju se prije promjene vremena, a nestaju kad se vrijeme stabilizira. Osim ovih općih simptoma, obično se pojačavaju i simptomi kroničnih bolesti. Primjerice, reumatske boli javljaju se kad nastupa vlažno vrijeme s niskim tlakom zraka, a upale se pojačavaju kad je vruć i suh zrak.
- Promjene vremena mogu tragično djelovati na srčane bolesnike: oko 5 posto infarkta događa se zbog meteorološkog stresa. Kod bolesnika s cerebrovaskularnom bolešću uslijed nepovoljnih vremenskih prilika može doći do nesvjestice, vrtoglavice, poremećaja vida, a u težim slučajevima i do moždanog udara. Oboljeli od kardiovaskularnih bolesti također su vrlo osjetljivi na nagle promjene vremena, a kod njih može doći do zaduhe, stenokardije, nepravilnog rada srca i drugih simptoma.

- Učestalost moždanog udaraznatno je veća tijekom ljetnih mjeseci, kada su vrlo visoke temperature i oscilacije atmosferskog tlaka i vlažnosti. Tada dolazi do poremećaja cirkulacije, zbog "stiskanja" krvnih žila i promjene sastava krvi koja postaje viskoznija, "gušća". Osim temperature okoline, veliku ulogu imaju promjene atmosferskog tlaka. Svi oblici moždanog udara bili su znatno češći u danima pada atmosferskog tlaka, što je obično praćeno i porastom vlage u zraku ("jugo"). Takvo vrijeme može uzrokovati češći nepravilan ritam rada srca (fibrilaciju), što je jedna od glavnih opasnosti za moždani udar.

- Kada nastupe ljetne vrućine, osjetljivim osobama preporučuje se da ne borave na otvorenom između 10 i 17 sati, s obzirom da su onda srce i krvne žile pod povećanim stresom jer sudjeluju u otpuštanju viška topline.

- Kroz kožu se gubi 90 posto topline, pa ljeti treba nositi lagane, prozračne, prirodne materijale svijetlih boja koje reflektiraju svjetlost i toplinu. Pokrivalo za glavu treba biti prozračno jer se 75 posto topline otpušta preko glave.  

- Većina osoba, a naročito starijih, ne pije dovoljno vode, a usklađivanje normalne temperature u organizmu nije moguće kad u njemu nema dovoljno tekućine. Zbog povećanog gubitka vode znojenjem, krv postaje gušća, pa se povećava rizik nastanka ugrušaka. Treba piti 1,5 do 2 litre vode ili negaziranih bezalkoholnih pića dnevno. Alkohol treba izbjegavati jer povećava stvaranje topline, a osim toga potiče izlučivanje tekućine. Znojenjem se gube soli i minerali koje treba nadoknaditi svježim voćem i povrćem ili voćnim sokovima.

- Zbog širenja krvnih žila na vrućini je tlak niži. Ako koristite istu količinu lijekova protiv povišenog tlaka, tlak može pasti više nego što treba, a to može dovesti do nesvjestice ali i ozbiljnijih tegoba, sve do moždanog udara. Tijekom ljeta treba češće kontrolirati krvni tlak i dogovoriti se s liječnikom o mogućem smanjenju količine lijekova.

- Važna je i kvaliteta zraka u prostorijama u kojima boravite i radite, a najbolja je 60-postotna relativna vlažnost zraka. Niska relativna vlaga u zraku može prouzročiti pogoršanje kod plućnih bolesnika.

Pročitano 1183 puta

Ostali članci: bolesti