Subota, 22 Prosinac 2012 18:02

Gdje su i što su oksidansi?

Napisao 

Zamislite da ste iz zdjele na kuhinjskom stolu uzeli lijepu crvenu jabuku. Izrezali ste je i pojeli jedan komadić. A tada je zazvonio telefon, perilica je završila program i morali ste izvaditi rublje, a zatim je došao poštar...

Prije nego što ste se vratili svojoj jabuci, protekla su dva sata, a na tanjuru ste zatekli smeđe, nimalo primamljive komade. Njih su napale i uništile molekule kisika iz zraka, iste one koje napadaju nezaštićene metalne dijelove automobila i pretvaraju ih u hrđu. Kada kisik obavi takav neugodan posao, kažemo da su jabuka ili automobil oksidirali. Molekule koje su to obavile nazivaju se oksidansi.

Može vam se dogoditi da bocu s jestivim uljem zaboravite u toploj kuhinji tijekom dva-tri tjedna. Kad ga poželite upotrijebiti, vjerojatno ćete osjetiti izmijenjen miris ili okus i zaključiti da je ulje užeglo. To je drugi primjer gdje su oksidansi obavili posao. Nažalost, u svakoj stanici našeg tijela ima masti, pa se doslovce može dogoditi da neki dio organizma užegne.

Posljedica toga može biti samo naborana koža, ali i mnogo opasnije stvari, primjerice maligni tumor. Što će se u takvoj situaciji dogoditi u ljudskom organizmu ovisi o brojnim uvjetima: o trajanju napada oksidansa, vrsti tkiva koje su napali, genetskim preduvjetima, ishranjenosti, stresu...

 Primjerice, bolesti srca i krvožilnog sustava posljedica su oštećenja krvnih žila. Ako je napadnuta DNK (nositelj nasljednih svojstava koji se nalazi u jezgri svake stanice), stvaraju se urođeni nedostaci, a može doći i do raka. Kad se to dogodi u očnim lećama, nastaje očna mrena. Stoga je kisik dobio naziv «opći toksin», a svakodnevno se povećava popis bolesti koje on izaziva.

Oksidansi spadaju u takozvane slobodne radikale. Ovdje pročitajte što su oni i kako djeluju.

 


 

Što je to?

Slobodni radikal je nestabilna molekula, često neki oblik kisika, koja ima neparan broj elektrona. Većina slobodnih radikala postoji samo kratko vrijeme. Mogu nastati kidanjem molekula zbog djelovanja topline, svjetlosti ili metalnih iona. U reakcijama s drugim molekulama, slobodni radikali djeluju razorno.

 

Zašto je to opasno?

Molekule su stabilne kad oko jezgre imaju parove elektrona. Kako slobodni radikali imaju nespareni elektron, oni su nestabilni, pa kradu jedan elektron od susjedne molekule kako bi stabilizirali svoju građu. Borba za elektrone nastavlja se lančano, pa se stvara «plimni val» kradljivaca elektrona, a posljedica je oštećenje organizma ili promjena nekih procesa u njemu. Krađa elektrona zove se oksidacija. Oksidacija koja se događa u mastima naziva se peroksidacija lipida.

 

Kako se to događa?

Tijekom normalnog metabolizma u tijelu se obavlja oksidacija. Također je mogu izazvati onečišćeni zrak, radioaktivno zračenje, dim od cigareta, sunčeva svjetlost i kemikalije iz okoliša. Metali i biološke tvari (u što se ubraja i hrana) oksidiraju kad su izloženi kisiku.

 

Kako to djeluje na naše tijelo?

Višak slobodnih radikala, ovisno o vrsti tkiva koje je napadnuto, može izazvati različite bolesti. Slobodni radikali mogu napasti DNK i izazvati rak ili nasljedne nedostatke. Ako napadnu gušteraču, posljedica je šećerna bolest. Izazivaju bolesti srca i krvožilnog sustava.  Slobodni radikali često napadaju masti u staničnim membranama. Posljedica toga je da stanica ne može nadzirati koje tvari prolaze kroz membranu, pa je u velikoj opasnosti od otrovnih tvari i drugih utjecaja.  

 

Kako se može zaštititi?

Antioksidansi su tvari koje mogu zaustaviti povećanje količine slobodnih radikala, zaustaviti njihovu lančanu reakciju, te popraviti oštećenja nastala oksidacijom i peroksidacijom lipida. U antioksidanse ubrajamo vitamine A, C i E, karotene, selen, bioflavonoide, aminokiseline, te razno bilje: borovnicu, češnjak, čičak, ginko... Kako bi antioksidansi bolje djelovali, organizmu su potrebne i određene količine cinka, bakra, magnezija, te vitamina B-5 i B-6.   

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

          

Pročitano 2882 puta

Ostali članci: zivot