Subota, 29 Prosinac 2012 18:59

Hrana i emocije

Napisao 

Koliko vam se puta dogodilo da posegnete za sladoledom ili kolačima kad ste tužni, a navalite na meso kad ste srditi? Jesu li potreba za hranom i čovjekove emocije povezane, pročitajte u ovom tekstu.

Srdžba
Kad smo srditi, naš organizam ima višak hormona „noradrenalina". Hranom na bazi mlijeka i mliječnih proizvoda kao što su kefir, jogurt i sir utječemo na "gašenje" negativne emocije ljutnje. U mozgu se, naime, ovakvom ishranom pomaže sinteza tvari koje djelouju na kočenje moždanih aktivnosti - što dovodi do smirenja. Slično djeluju i lijekovi iz skupine anksiolitika koje nazivamo benzodiazepini.
Tuga
Za osjećaj tuge preporuča se hrana koja može potaknuti nastanak serotonina u mozgu, a to su žitarice, masnoće i slatkiši. One se mogu nazvati i "tugofilne" namirnice jer se za njima poseže u stanjima tuge, često i instinktivno, a pritom nismo ni svjesni da svoje tužno raspoloženje liječimo uzimanjem slatkiša. Kako su slatkiši i masnoće koncentrirane visokoenergetske namirnice treba ih uzimati u malim količinama. Može se reći da im treba dati "začinski" način upotrebe jer one u malim količinama daju sreću životu, a i odličan okus jelu i nikako ih se ne treba odreći.
Na prvo mjesto treba ipak staviti žitarice i proizvode od cjelovita zrna jer će ovakve namirnice duže osiguravati sitost našem organizmu, dok će nas konzumacija koncentriranih ugljikohidrata kao što su slatkiši i kolači isto dovesti do pozitivnih osjećaja ali će ovaj osjećaj dobra raspoloženja trajati vrlo kratko. To nas dovodi u napast da uzmemo novi kolač te se tako vrlo lako izgubi kontrola nad kalorijskim unosom što će rezultirati debljanjem.

Tjeskoba
U stanjima tjeskobe ili bezvoljnosti preporuča se riba i meso. Ovdje treba dati prednost bijelom mesu kao što su puretina i piletina, a dobar izbor su i janjetina i teletina budući da ove namirnice, osim što umanjuju tjeskobu, imaju osobinu da podižu raspoloženje. Na vrhu tablice hrane koja otklanja bezvoljnost je riba jer ona uz učinak vraćanja pozitivnih emocija djeluje i na očuvanje protočnosti krvnih žila mozga zahvaljujući omega-3-masnim kiselinama.

Radost
Kada smo radosni preporučuje se voće i povrće. Drugim riječima, u najpoželjnijem osjećaju treba jesti najzdravije namirnice.

Vježba
Do danas je objavljeno mnogo znanstvenih studija koje su pokazale da tjelovježba popravlja raspoloženje ljudi jer se u mozgu osoba koje vježbaju povećava koncentracija serotonina, koji se zove i hormon sreće. No sve vježbe niste iste i ne djeluju sve isto na ljudski mozak, u kojem nastaju različite emocije koje čovjek proživljava. Ono što možemo učiniti jest precizno prakticirati određenu vrstu tjelesne aktivnosti za određeno stanje duha. Drugim riječima, prema našim osjećajima trebamo izabrati način vježbanja te tako potaknuti i olakšati stvaranje određenih emocija.
Kada smo ljutiti i mozak nam je prepun noradrenalina, osjećamo da je naše tijelo prepuno energije pa imamo mogućnosti osjetiti snagu bijesa. Tada nećemo birati usporene i opuštajuće vježbe, već onu tjelesnu aktivnost koja će potrošiti nagomilanu negativnu energiju, kao primjerice vježbanje u teretani s težim utezima ili teži žustri uspon na planinu ili vožnja biciklom uzbrdo ili hodanje stepenicama na viši kat. Cilj je brzo se umoriti, potrošiti i isprazniti negativnu emociju ljutnje kako ona ne bi prešla u stres i postala autodestruktivna. Ako se negativnost ne izbaci van ona će djelovati štetno na sam organizam u kojem je nastala.
Posljedična upala mišića koja slijedi kod nepripremljenog organizma na teže i žustre tjelesne napore mnogo je manja i bezopasnija posljedica nego bolesti koje su vezane uz dugotrajan i neprestan stres u organizmu. Oni koji već boluju od nekih bolesti ovaj tretman izbijanja negativne emocije ljutnje smiju provoditi samo pod kontrolom liječnika. I kod vježbi vrijedi pravilo umjerenosti, dakle vježbe ne smije biti ni premalo jer onda neće djelovati, ali niti previše jer može biti štetna za tijelo ako mu se ne pruži prilika za odmor.

Opuštajuće
Tjeskoban i bezvoljan čovjek nema volje za žustre i teške tjelesne napore i oni mu nisu ni potrebni u tretmanu ove emocije već se treba usredotočiti na aktivnosti koje su blaže i opuštajuće. To su primjerice šetnja ili rekreativna vožnja biciklom ili hodanje stepenicama na niži kat ili čak vježbanje u teretani ali s utezima mnogo manjih težina koji nam omogućuju više desetaka ponavljanja prije nego se umorimo. Cilj je postupno i polako pobuditi nastanak energije u našem organizmu te je potrebno djelovati polako i postupno kako bismo odagnali bezvoljnost iz našeg raspoloženja.
Tuga je emocija za čiji nestanak se mogu odabrati jednake vježbe kao i kod tjeskobe, s time da u početku možemo biti i malo energičniji jer je tuga manje negativna od tjeskobe i prije ćemo dosegnuti sreću ako se posvetimo aerobnim vježbama koje pune naše tijelo i mozak kisikom. Istodobno, ugljikohidrati u našem organizmu bolje sagorijevaju, daju nam čišću energiju bez nusprodukata kao što je primjerice, kiselina u mišićima koja brže nastaje kod anaerobnih vježbi i brže stvara osjećaj umora. Stoga nas od osjećaja tuge na putu k sreći mogu sasvim sigurno voditi vježbe na svježem zraku i još bolje u društvu drugih ljudi jer se tada stvara i pozitivan efekt sinergije psihoterapije i empatije drugih osoba.

Pročitano 1524 puta

Ostali članci: zivot