Petak, 03 Svibanj 2013 18:24

Kava - dobra ili loša

Napisao 

Većina ljudi misli da je kava loša za zdravlje, ali ipak je svakodnevno uzimaju kad se žele razbuditi, pojačati koncentraciju ili iz puke navike, kad ne znaju što bi drugo pili u kafiću. Ovdje pročitajte je li kava dobra ili loša za zdravlje.

Odavno nas stručnjaci plaše pričama da je kava vrlo opasna za zdravlje, kako ona povećava nervozu, diže krvni tlak i ubrzava kucanje srca. U mnogim bolnicama zabranjena je kava pacijentima sa srčanim bolestima jer se vjeruje kako čak i kava bez kofeina škodi srcu.

No sve se češće čuju glasovi da kava nije toliko opasna kao što se dosad mislilo, a istraživanja čak pokazuju da ona smanjuje opasnosti za neke vrste raka, zatim da kofein smanjuje opasnost od dijabetesa tipa 2 i Parkinsonove bolesti, te da povećava energiju i sportske sposobnosti.

Najnovija je teorija da s kavom čovjek dobiva najviše antioksidansa, sastojaka hrane koji jačaju imunitet i bore se protiv bakterija i zloćudnih bolesti u organizmu. Naravno, to je pretjerano jer kava doista daje mnogo antioksidansa samo zbog toga što je najviše pijemo, po nekoliko šalica svakog dana. Primjerice, u grahu ima sto puta više antioksidansa, ali ga jedemo samo nekoliko puta mjesečno.

 

Ne pretjerujte

Što je od svega toga istina? Je li kava odjednom postala zdrava namirnica ili su to sve lažne vijesti? Kao i obično kod ovakvih nedoumica, najbolje je prihvatiti oni staru narodnu mudrost da ne treba pretjerivati ni u čemu. Čini se da je kava dobra za zdravlje u nekim stvarima, ali ako je popijete previše, pretegnut će negativne posljedice. 

Kod pijenja kave ne može se dati neki općeniti savjet, niti odrediti količinu koja je zdrava i onu koja nije. Svatko može sam najbolje primijetiti koliko mu je kave dovoljno, a kada mu ona počinje smetati. No ako ne pijete kavu, nemojte je početi piti samo zato što ste čuli da bi mogla koristiti vašem zdravlju.

Glavni je sastojak kave kofein, i njega krive za sve loše posljedice ispijanja kave. Ali nemojte vjerovati da je kava bez kofeina «zdrava hrana». Gotovo 80% svih vrsta kave bez kofeina dobiva se kemijskim postupkom koji bi mogao škoditi zdravlju. Ako baš želite piti takvu kavu, uzimajte samo onu kojoj je kofein izvađen prirodnim postupkom bez kemikalija. Nažalost, kod nas ćete je teško pronaći u trgovinama.

Ako pijete kavu i ne želite od toga odustati, evo što trebate znati o tom svojem užitku.

 

Pamćenje, navika…

Istraživanja su pokazala da nakon uzimanja kofeina jačaju vještine i reakcije kratkotrajnog pamćenja. Iako to nije novost za ljude koji piju kavu, ovakva korist od kave znanstveno je dokazana tek u studenom 2005. godine. Istraživači iz Radiološkog društva Sjeverne Amerike utvrdili su pretragama da kavopije imaju aktivnije dijelove mozga koji upravljaju kratkotrajnim pamćenjem i pažnjom.

Kava može lako prijeći u naviku, ali nije dokazano da izaziva pravu ovisnost, kao alkohol. Međutim, mnogi osjećaju posljedice ako se odreknu kave. Čak i ljudi koji dnevno popiju samo jutarnju šalicu kave, često osjećaju glavobolju ako se odreknu tog pića. Simptomi se javljaju u rasponu od blage glavobolje, razdražljivosti i pospanosti do boli u mišićima, povraćanja, mutna vida i čak umjerene depresije. No ipak, od kave se može odviknuti svatko tko se dovoljno potrudi.

Kofein iz kave djeluje na čovjekov organizam iznimno brzo, s posljedicama koje se osjećaju već nakon pet minuta. Kao rijetko koja vrsta hrane ili lijekova, kofein se odmah upija u želucu i crijevima. Nekoliko sekunda nakon što kava stigne u želudac, kofein prožima meki rub probavnog sustava i širi se cijelim tijelom putem krvotoka. Topi se u masnoćama, topi se u vodi, kofein čak prolazi kroz moždanu barijeru, koja je inače praktički nepropusna za molekule. Kad kofein osvoji zidine mozga, oslobađa punu snagu svojeg stimulacijskog djelovanja.

Jedna je biološka reakcija na kofein otvaranje plućnih bronhija, koji uzimaju kisik. To je dobro za one koji vole pušiti uz kavu zato što im daje kisik koji bi inače zagušili cigaretama.

 

Osteoporoza

Ljudi koji imaju osteoporozu trebaju paziti jer kofein iz kave potiče lučenje kalcija (u mokraći), a baš kalcij daje snagu kostima. Iako se ne smatra uzrokom osteoporoze, kava joj svakako doprinosi.

U određenim okolnostima, kao što je osjetljivost na kofein, uzimanje nekih lijekova ili loš san, potrebno je ograničiti ili čak prekinuti uzimanje kave. Primjerice, kad koristite kofein da spriječite posljedice neispavanosti, može vam se dogoditi da zapnete u začaranom krugu.

Na primjer, pijete pića s kofeinom zato što vam je teško ostati budan preko dana. Ali zbog kofeina vam se ne spava noću, pa se skraćuje vaše vrijeme spavanja. Kofein vas tjera da se noću češće budite i smeta dubokom snu, zbog čega ćete se manje odmoriti. Ne spavate onoliko dugo i duboko koliko biste trebali, pa ste sljedeći dan još umorniji. Da biste se borili protiv izmorenosti i dobili energiju, ujutro opet posežete za kavom.

Najbolji način da razbijete taj začarani krug jest ograničiti unos kofeina i svakom danu dodati više sati kvalitetnog sna. Osim toga, izbjegavajte pića s kofeinom osam sati prije nego što idete spavati. Tijelo vam neće stvarati zalihe kofeina, ali ipak mu treba mnogo sati da se riješi tog stimulansa i njegovih posljedica.

Nakon što smo nabrojali dobre i loše strane kave, trebate li se odreći tog napitka? Za većinu ljudi umjerene količine kofeina – 200 do 300 miligrama (mg) dnevno (između dvije i četiri šalice kave) – nisu štetne. Budniji ste, energičniji i produktivniji, bolje ste raspoloženi i nemate osjećaj umora.    

 

 

Simptomi

Iako vam umjereno uzimanje kave ne bi smjelo naškoditi, prevelike količine kofeina, koji je glavni sastojak kave, može osjetno djelovati na vaše zdravlje. Svakodnevno uzimanje više od 500 ili 600 mg kofeina (između četiri i sedam šalica kave) može izazvati ove simptome:

  • uzrujanost
  • tjeskobu
  • razdražljivost
  • drhtanje mišića
  • nesanicu
  • glavobolju
  • mučninu, proljev ili druge tegobe probavnog sustava
  • nepravilan rad srca

 

Osjetljivost

Ako ste osjetljivi na djelovanje kofeina, čak i jedna šalica kave ili čaja mogu izazvati neželjene posljedice kao što su tjeskoba, uzrujanost i razdražljivost. Što ste osjetljiviji na kofein, to je manje dovoljno da osjetite njegovo djelovanje. Evo o čemu ovisi vaša osjetljivost na kofein:

- tjelesna masa

- ljudi s manjom težinom osjećaju djelovanje kofeina prije nego teži ljudi.

- prethodno uzimanje kofeina.

- ljudi koji nisu redoviti potrošači kofeina obično su osjetljiviji na njegove negativne posljedice nego oni koji ga uzimaju redovno.

- stres

Sve vrste stresa – na primjer, psihički stres ili stres zbog vrućine – mogu povećati osjetljivost čovjeka na kofein.

Osjetljivost na kofein ovisi i o drugim čimbenicima, kao što su dob, pušačke navike, uzimanje lijekova ili hormona, te zdravstvene tegobe kao što je anksioznost.

 

Lijekovi i bilje

Neki lijekovi i biljni dodaci prehrani negativno djeluju u kombinaciji s kofeinom. Evo nekoliko primjera:

- Antibiotici

Antibiotici ciprofloksacin, norfloksacin i enoksacin, koji su protubakterijski lijekovi, mogu ometati razgradnju kofeina. To opet može produžiti razdoblje u kojem kofein ostaje u tijelu i pojačati njegovo nepoželjno djelovanje.

- Teofilin

Ovaj lijek koji otvara bronhijske dišne putove tako što opušta okolne mišiće, zna djelovati poput kofeina. Ako se taj lijek uzima zajedno s hranom i pićem koji sadrže kofein, može povećati koncentraciju teofilina u krvi. To opet može izazvati loše posljedice, kao što su mučnina, povraćanje i lupanje srca. Ako uzimate teofilin, liječnik će vam možda savjetovati da izbjegavate kofein.

- Efedra (ma huang)

Ovaj biljni dodatak prehrani povećava opasnost od srčanog udara, kapi, napada i smrti. Zajedno s kofeinom je posebno riskantan. Neke su zemlje zabranile slobodnu prodaju efedre zbog zdravstvenih razloga. Na primjer, u SAD-u ta zabrana vrijedi za efedru kao dodatak prehrani, ali ne kao biljni čaj.

Ako uzimate bilo kakvu terapiju, razgovarajte s liječnikom ili ljekarnikom o tome može li kofein utjecati na lijekove koji su vam propisani. Stručnjaci će vas najbolje uputiti trebate li smanjiti ili prekinuti uzimanje kofeina.

 

Smanjivanje potrošnje

Glavni sastojak kave je kofein. On ne stvara ovisnost, ali lako prelazi u naviku, pa vam može biti teško kad želite smanjiti količinu na koju ste se navikli.

Iznenadno smanjenje kofeina može izazvati simptome odvikavanja kao što su glavobolja, iscrpljenost, razdražljivost i nervoza. Ti simptomi obično nestaju nakon nekoliko dana. Trebate znati da kofeina ima i u drugim namirnicama i pićima (koka-kola), iako ga obično najviše uzimamo s kavom.

Ako želite promijeniti svoje navike, pokušajte sljedeće:

- Postupno smanjujte unos kofeina. Na primjer, svakog dana  popijte kavu iz manje šalice ili jednu čašu koka-kole manje. Tako će se vaše tijelo lakše naviknuti na nižu razinu kofeina, pa će posljedice odvikavanja biti blaže.

- Umjesto kave, čaja ili gaziranih pića s kofeinom, uzimajte ih bez kofeina. Većina pića u varijanti bez kofeina ima isti izgled i okus. No pazite da je kofein iz kave i čaja odstranjen prirodnim, a ne kemijskim putem.

- Kad stavite čaj u vruću vodu, nemojte da stoji onoliko dugo kao inače. Tako ćete smanjiti količinu kofeina u njemu. Ili pijte biljne čajeve, koji nemaju kofeina.

- Osim u kavi, kofeina ima u raznim namirnicama i pićima koje svakodnevno uzimate. Možda jedete i pijete više kofeina nego što mislite pa zbog toga pazite što uzimate. Pažljivo čitajte naljepnice, ako u nekoj namirnici ili u piću ima kofeina, to piše na popisu sastojaka tog proizvoda.

- Provjerite količinu kofeina u lijekovima koje kupujete bez recepta. Lijekovi protiv bolova ili glavobolje mogu sadržavati između 65 i 130 mg kofeina u jednoj dozi. Ako je to moguće, prijeđite na lijekove koji nemaju kofeina.

 

 

Pročitano 3951 puta

Ostali članci: zivot