Utorak, 12 Studeni 2013 06:59

Negativni utjecaji soje

Napisao 

Danas se u Americi uzgaja oko 83 milijuna tona soje godišnje, što donosi zaradu od nekih 12 milijarda dolara. Soja je posvuda, jeftina je, može zamijeniti meso i daje kvalitetne proteine. Ima li i loših strana? Liječnici kažu da ima, pa ako jedete mnogo soje, mogli biste imati neke od problema koje ovdje opisujemo.

ŠTITNJAČA

Sojini proteini sami po sebi nisu nikakav problem, ali drugi biljni sastojci u namirnicama od soje mogu biti zabrinjavajući. Jedan od takvih sastojaka su izoflavoni, prirodne kemikalije koje se ističu kao korisne za zdravlje jer su antioksidanti.

U čemu je onda problem? Sojini izoflavoni mogu smanjiti lučenje hormona štitnjače u tijelu, što može dovesti do hipotiroidizma, koji kod dojenčadi nepovratno zaustavlja razvoj inteligencije. Dječja hrana sa sojom ima dodatak joda, koji rješava taj problem za djecu s normalnom štitnom žlijezdom.

Međutim, djeca kojima žlijezde slabije rade i koja dobivaju proizvode od soje mogu zatrebati dodatak hormona štitnjače, budući da hipotiroidizam izaziva takve strašne posljedice. Sojini izoflavoni ne mogu izazvati tu bolest kod odraslih.

Neka istraživanja pokazuju da se osim poremećaja u radu štitne žlijezde, javlja i rani pubertet kod djevojčica (razvoj grudi i pubične dlakavost) čak i u dobi do tri godine kod jedan posto, odnosno do osam godina kod 15 posto bijele i 48 posto crne djece.

 

DJECA

Utjecaj izoflavona smanjuje funkcije tiroidne žlijezde. Kako je funkcija tiroidne žlijezde vrlo važna za razvoj mozga djece u najranijoj dobi, a posebno u prvih 12 tjedana trudnoće, pretjerano uzimanje soje i njezinih proizvoda za vrijeme trudnoće može izazvati štete u razvoju mozga djeteta i poremećaj reproduktivnih organa.

Uz to, u vrlo ranoj dječjoj dobi javlja se šećerna bolest, promjene u živčanom sustavu, ekstremni emocionalni poremećaji, astma, problemi imunološkog sustava, infantilna leukemija, smanjeni fertilitet, probavni poremećaji i drugo.

 

SPOLNI HORMONI

Sojini izoflavoni u tijelu djeluju kao estrogeni, ženski spolni hormoni. Estrogeni su hormoni koji utječu na razvitak i njegu ženskih organa, a proizvodi ih sam organizam. No sastav biljnih estrogena sličan je ljudskom, pa u organizmu slično djeluju. Najčešće korišteni biljni estrogeni su "izoflavoni", i ima ih najviše u soji.

Dr. Setchell sa Sveučilišta Cincinnati otkrio je da dojenčad othranjena sojom u organizam unosi 6 do 11 puta više "izoflavona" od količine koja izaziva hormonalne poremećaje kod odraslih osoba! Kod takve dojenčadi količina "izoflavona" je 13.000 do 22.000 puta veća nego kod dojenčadi koja pije samo obično mlijeko!

Ovo otkriće potvrdio je i novozelandski istraživač dr. Fitzpatrick koji je izračunao da dojenčad hranjena sojom dobiva toliko estrogena, kao da dnevno guta pet pilula za kontracepciju! Neka istraživanja dokazala su da prehrana sa sojom ima jaku vezu s preranom zrelošću djevojčica i seksualnim razvitkom dječaka, što posredno dovodi do emocionalne nestabilnosti, poteškoća pri učenju, depresije i problema s imunitetom.

Neka istraživanja kod djece pokazala su da je pri uzimanju dvije čaše sojinog mlijeka na dan koncentracija fitoestrogena u krvi ekstremno visoka (13.000 do 22.000 puta veća od prirodne koncentracije ljudskog hormona estrogena u toj dobi). Iako je djelovanje fitoestrogena gotovo 1000 puta slabije od estrogena, ipak su takve koncentracije fitoestrogena iznimno visoke.

 

soja hrana

SRCE

Američka uprava za hranu i lijekove, te Američka udruga za srce, godinama su preporučivale da soja bude dio prehrane jer je dobra za srce. Međutim, nedavno su iznenada i bez objašnjenja promijenili stav i obznanili kako je istina da prehrana bogata sojom izaziva blago smanjivanje razine kolesterola, ali nema dovoljno dokaza da to imalo poboljšava zdravlje srca.

S druge strane, nedavno su objavljeni rezultati zabrinjavajućeg istraživanja miševa. Mužjaci miševa genetski su programirani da dobiju određenu srčanu bolest. (Uzeti su mužjaci jer kod ženka taj gen ne funkcionira toliko jako.) Kad su se takvi miševi hranili sojinim namirnicama, pokazalo se da im srce sve slabije radi i na kraju zakazuje, dok miševi koji su se hranili mliječnim proizvodima nisu imali takve simptome.

Ne zna se ima li ovo istraživanje s miševima ikakve veze s ljudima, niti zašto su miševi tako reagirali. Ipak, to upućuje na oprez. Možda se ne bi smjelo jesti previše soje, što pogotovo vrijedi za ljude kojima prijete srčane bolesti.

 

LOŠA PREHRANA

Ako jedete mnogo soje, možda imate lošu prehranu. Naime, soja sadrži mnoge minerale koji blokiraju djelovanje nekih probavnih enzima, zbog čega tijelo onda ne upija korisne vitamine A, B12, D i E, kao ni kalcij, magnezij, bakar, željezo i cink. Pokazalo se da ta pojava loše djeluje na rast i zdravlje pokusnih životinja, ali kod ljudi nisu primijećene jednake posljedice, tako da je cijela stvar još upitna.

 

BAKTERIJE I VIRUSI

Posebno je opasna genetički uzgojena soja (i svi proizvodi od kojih je ona napravljena) jer ona smanjuje sposobnost organizma da se brani od bakterija. Naime, u postupku prijenosa gena iz jedne biljke u drugu da bi se dobila genetska soja, stvaraju se bakterije gotovo potpuno otporne prema antibioticima.

Zbog čega je to opasno? Svjetska zdravstvena organizacija je 1996. godine objavila da se 60 posto infekcija u bolnicama u Americi ne može liječiti jer nijedan poznati antibiotik na njih ne djeluje! Uzrok tome je što bakterije, a posebno one u novim, genetski uzgojenim namirnicama (pogotovo soji) postaju otpornije na antibiotike.

 

RAK

Neka istraživanja pokazuju da ljudi koji se stalno hrane sojinim proizvodima zbog sadržaja fitoestrogena imaju nešto manju učestalost pojave raka dojke (žene) i raka prostate (muškarci), ali zato veću učestalost pojave raka tiroidne žlijezde i probavnih organa (uključujući rak želuca, jednjaka, gušterače i jetre).

 

soja

PITIČNA KISELINA

To je otrovna tvar koja se nalazi u ljuskama svih sjemenki i mahunarki, ali ne u takvim količinama kao kod soje i u obliku nešto drukčijih spojeva. Ta kiselina sprečava prihvaćanje nekih važnih minerala u organizmu, kao što su kalcij, magnezij, bakar, željezo i cink. Nedostatak tih minerala uzrokuje zdravstvene poremećaje i omogućuje razvoj mnogih bolesti.

Ova je tvar otporna na dugo i lagano kuhanje, kao i neki drugi sastojci soje koji zbog toga mogu uzrokovati ozbiljne želučane poremećaje, smanjujući razgradnju bjelančevina i dovodeći organizam u stanje kroničnog manjka aminokiselina. A sastojak sjemena soje "hemaglutinin" u krvi potiče stvaranje tvari koje sljepljuju crvena krvna zrnca, što onemogućuje ispravnu apsorpciju kisika i njegovu distribuciju stanicama organizma.

 

SENILNOST

Istraživanja pokazuju da fitoestrogeni kod odraslih ljudi izazivaju senislnost. Pokazalo se da muškarci koji uzimaju tofu (proizvod fermentirane soje) barem dva puta tjedno tijekom 30 godina imaju nepovratna oštećenja i smanjenja volumena mozga, koje odgovara približno pet godina starijem mozgu. Uz to, vjerojatnost pojave Alzheimerove bolesti kod takvih ljudi raste 2,4 puta, kao i vjerojatnost Parkinsonove bolesti i depresije.

 

ALERGIJE

Gotovo 99 posto danas proizvedene soje je genetski modificirana (GM) i predstavlja velik izvor alergija. Tako je soja postala drugi najčešći alergen u Americi. Zbog popravljanja okusa soji se često dodaju razni i štetni dodaci (aditivi), najčešće E 621, a to je "mono-natrijev glutamat", koji može biti alergen i koji u mnogim zemljama nije dopušten u hrani za malu djecu i mladež.

 

ZAGAĐENA

Soja je i jedna od najzagađenijih vrsta hrane herbicidima i pesticidima i ostalim sredstvima za zaštitu što još više povećava ionako visok sadržaj fitoestrogena u sjemenu soje.

 

ZNA SE

Dok se ne pronađe načini odstranjenja štetnih sastojaka iz soje, uz određene korisne tvari, soja uzrokuje i mnoge štetne posljedica. U tijeku su mnoga istraživanja u Americi, Velikoj Britaniji, Japanu, Australiji i Novom Zelandu o štetnim utjecajima soje i njezinih proizvoda, ali i ono što već danas znamo dovoljno je za zaključak da soja i njezini proizvodi ne bi trebali biti dio svakodnevne prehrane, te da ih treba potpuno isključiti iz prehrane trudnica i djece, jer može dovesti do ozbiljnih posljedica u razvoju mozga i reproduktivnih organa, kao i mnogih drugih poremećaja.

Pročitano 2088 puta

Ostali članci: zivot